Kada je riječ o tržištu rabljenih automobila, svaka europska zemlja suočava se sa sličnim izazovima. Bilo da se radi o prevarama s kilometražom, skrivenim oštećenjima ili čak staroj floti vozila koja povećava šanse da kupac dobije vozilo loše kvalitete, transparentnosti na tržištu polovnih automobila često nedostaje. Situacija se razlikuje ovisno o dijelu Europe, što se može objasniti ekonomskom situacijom i regionalnim posebnostima.
Platforma za izvještavanje o povijesti vozila carVertical provela je istraživanje kako bi identificirala države u kojima je kupnja rabljenog automobila najrizičnija.
Hrvati možda nisu dovoljno informirani o prevarama vezanim uz automobile
Kada govorimo o transparentnosti tržišta rabljenih automobila, u Hrvatskoj je situacija puno bolja nego u većini istočnoeuropskih zemalja, ali daleko zaostaje za zapadom.
1 od 10 automobila u Hrvatskoj ima vraćenu kilometražu, što je značajan broj. Prosječni broj vraćenih kilometara je 43.913. Na ovaj način kupac može preplatiti vozilo i imati poteškoća s njegovim održavanjem zbog lažnih očitanja kilometara.
Prosječna starost rabljenog automobila provjerenog na carVerticalu u Hrvatskoj je 8,3 godina, što Hrvatsku svrstava na treće mjesto na ljestvici, odmah iza Slovenije i Slovačke.
Cjelovito izvješće o indeksu transparentnosti tržišta možete pronaći ovdje.
Zapadne su zemlje transparentnije
Prema carVerticalovom istraživanju, tržište rabljenih automobila u zapadnoj Europi transparentnije je nego ono u istočnoj. Također ne bi trebalo biti iznenađenje da se većina automobila na istoku uvozi iz zemalja poput Njemačke, Francuske ili Italije.
Ujedinjeno Kraljevstvo najtransparentnija je zemlja, od njih 23, prema indeksu transparentnosti tržišta. Međutim, to ne znači da britansko tržište rabljenih automobila nema probleme. Od svih provjerenih automobila u UK-u na carVerticalu, 14,5 posto imalo je vraćenu kilometražu, a 21 posto je u nekom trenutku bilo oštećeno, što sugerira da kupci ne bi trebali slijepo vjerovati prodavačima. Međutim, Ujedinjeno Kraljevstvo ima najniži postotak uvezenih automobila – 10,7 posto.
Njemačka je na 2. mjestu s 12,6 posto vozila s vraćenom kilometražom i 21,3 posto oštećenih vozila. Iako je Njemačka najveći proizvođač automobila u Europi, 26,8 posto rabljenih automobila u zemlji uvozi se iz inozemstva.
Italija ima najniži postotak oštećenih automobila prema indeksu – 16,6 posto. Postotak vozila s vraćenom kilometražom također je relativno nizak – 11 posto, a samo 32,1 posto vozila u zemlji je uvezeno.
– Sve ove države imaju ključnu ulogu u automobilskoj industriji. Njemačka, Italija i Francuska proizvode mnogo vozila, a kroz izvoz opskrbljuju ostatak regije rabljenim automobilima – kaže M. Buzelis.
Kazne za prevaru s kilometražom u Francuskoj su 10 puta veće nego u nekim istočnim zemljama, što rezultira malim brojem automobila s vraćenom kilometražom – 9,6 posto. Međutim, 28,5 posto automobila na cestama u ovoj državi je oštećeno, što je značajna brojka. Zemlja uvozi 54 posto svojih rabljenih automobila, što je najviše među najbolje ocijenjenim zemljama.
Transparentnost u srednjoj Europi je prosječna
Srednjoeuropske zemlje poput Hrvatske, Češke, Mađarske i Slovačke nalaze se u sredini indeksa transparentnosti tržišta. Ove zemlje imaju visok postotak uvezenih, kao i veliki broj oštećenih vozila.
Polovica rabljenih automobila u Češkoj uvozi se iz inozemstva. 51,6 % automobila je oštećeno, a 11,4 posto ima vraćenu kilometražu.
U susjednoj Slovačkoj još je više uvezenih automobila, 58,5 posto. 57,7 posto vozila je oštećeno, a 1 od 9 ima vraćenu kilometražu.
Slična je situacija i na tržištu rabljenih automobila u Mađarskoj, s 52,6 posto uvezenih automobila; 55 posto je oštećenih, a 12,7 posto ima vraćenu kilometražu. Iako je postotak vozila s vraćenom kilometražom u Hrvatskoj među najnižima (10,3 posto), postoji značajan broj uvezenih (69,3 posto) i oštećenih (56,4 posto) automobila.
Istočna Europa ima najviše problema s transparentnošću tržišta
Kupnja rabljenog automobila u Latviji, Litvi, Ukrajini ili Rumunjskoj vrlo je rizična jer mnoga vozila imaju skrivena oštećenja, lažna očitanja kilometraže i još mnogo toga. Prevare su česte i mnogi su kupci postali njihove žrtve.
Najmutnije je tržište automobila u Latviji, gdje 23,6 posto svih vozila provjerenih na carVerticalu ima vraćenu kilometražu. Slična je situacija i u drugim istočnoeuropskim zemljama: u Rumunjska ima 19,6 posto automobila s vraćenom kilometražom, u Ukrajini ih je 15,6 posto, a u Litvi 18,1 posto.
Ukrajina je prvak u uvozu automobila – više od 80 posto vozila u zemlju dolazi iz inozemstva. Latvija (75,5 posto), Rumunjska (67,2 posto) i Litva (75,3 posto) ne zaostaju puno.
Mnoga vozila stižu oštećena iz zapadne Europe, a zatim se popravljaju i prodaju kao nova. Zbog toga je postotak oštećenih automobila u istočnoj Europi vrlo visok. U Litvi je oštećeno 59 posto vozila, u Latviji 57,5 posto, u Rumunjskoj 57 posto, a u Ukrajini 46,7 posto.
– Znatno veći udio uvezenih rabljenih automobila jedan je od ključnih razloga zbog kojih su istočne zemlje puno više pogođene prevarama. Uvoz izravno povećava postotak vraćene kilometraže – praćenje takvih zločina zahtijeva mnogo truda, pogotovo kada se radi o prekograničnim transakcijama – objašnjava M. Buzelis.
Kako je provedeno ovo istraživanje?
Ovo se istraživanje oslanja na podatke iz stvarnih izvješća o automobilima koje su naši korisnici kupili u razdoblju od 12 mjeseci. To je stvorilo detaljnu sliku tržišta rabljenih automobila u Europi i omogućilo stručnjacima da usporede situaciju u različitim zemljama.
Da bi usporedba funkcionirala, carVertical je predstavio svoj indeks transparentnosti tržišta, koji se temelji na šest čimbenika:
- postotak automobila s vraćenom kilometražom
- prosječni broj vraćenih kilometara na odometru u kilometrima
- postotak oštećenih vozila
- prosječna vrijednost štete
- udio uvezenih rabljenih automobila
- prosječna starost provjerenih
Budući da ovi faktori nisu jednako važni za transparentnost tržišta, njihova se težina u indeksu razlikuje. Na primjer, prosječni broj vraćenih kilometara ima veći utjecaj na ocjenu nego prosječna starost provjerenih vozila.
– Obrada tako velikog broja provjera povijesti automobila omogućila nam je da pronađemo obrasce na različitim tržištima i pratimo njihov razvoj – pojasnio je Matas Buzelis, voditelj komunikacija u carVerticalu.
(www.icv.hr, carvertical.hr)