Prevelika količina vina na zalihama činjenica je s kojom se dio vinogradara i vinara u RH borio već godinama, a zanimljiv je podatak da je to sada zadesilo i vinogradare jedne od najprestižnijih zemalja u proizvodnji vina – Francuske.
Je li razlog tomu da se u Francuskoj danas pije manje vina nego prije ili da je vino preskupo, ne zna se, ali izvjesno je da neke zemlje EU, pa tako i Hrvatsku, već godinama muči i tržište na kojemu je plasman vina vrlo upitan. Ministarstvo poljoprivrede već duži niz godina raznim interventnim mjerama pomaže vinarstvu u RH, kao na primjer interventnim otkupom zaliha vina i slično, ali to su ipak „vatrogasne mjere” i većinu posla vinari će morati odraditi sami.
Kako nam je rekla enologinja i ravnateljica Tehnološko-inovacijskog centra u Virovitici Ivana Nemet, naši vinogradari se još uvijek bore s tradicijom i predrasudama što u konačnici stvara i problem.
– Što se vinogradara u Virovitičko-podravskoj županiji tiče, iako je situacija bolja nego prije, još uvijek brine evidentan podatak da dio njih primjenjuje navike vinogradarenja koje su naslijedili od svojih roditelja, a tu naviku trebaju svakako promijeniti. Problem nastaje i može se riješiti upravo u vinogradu. Kao prvo moramo shvatiti i prilagoditi se tome da zaštita vinograda nije kakva je bila prije 15 godina. Isto tako, a s obzirom da smo u Europskoj uniji, neke stvari više nećemo moći koristiti niti u vinu niti u vinogradima. Velik dio naših vinogradara još više teži kvantiteti nego kvaliteti vina što isto tako nije dobro. O svemu tome ih nastojimo educirati na našim predavanjima, a i sama ocjenjivanja vina radi veća komisija, da bi što pravilnije ocijenila velik broj uzoraka koje dobivamo na stol. Za zlatno odličje vino mora biti uistinu kvalitetno, a to se postiže najvećim dijelom u vinogradima, a ne u podrumima. Sve to je vrlo važno za izazove koji nas čekaju u EU i valja se što bolje na to i pripremiti. Ne možemo očekivati da netko mahne „čarobnim štapićem” nego moramo dati sve od sebe kako bi nam vina bila što kvalitetnija, a ne da ih imamo pune podrume i na kraju ih moramo baciti – upozorila je Ivana Nemet osvrnuvši se i na klimatske promjene koje imaju značajan utjecaj na poslove u vinogradu.
– Prošlogodišnja berba krenula je već krajem kolovoza, a ne kako je to bilo uobičajeno sredinom rujna. Do 15. rujna većina je berbi već završila. Količina grožđa, pa tako i vina iz godine u godinu varira tako da se ne može točno utvrditi neki prosjek, no ponavljam da se s količinom ne treba opterećivati nego kvalitetom vina, a moram priznati da se promjene u okusu vina osjete. Prije su vina u veljači bila puno otvorenija i zrelija. Vjerojatno sada imaju slabiji razvoj, a to govorim iz svog dugogodišnjeg iskustva. I zbog toga je korisna razmjena iskustava kroz češće radionice, edukativna predavanja, pa i zajedničke degustacije, vinska natjecanja, sve što bi motiviralo vinare da prihvate potrebno znanje i na tržište izađu s kvalitetnim vinom – kaže I. Nemet te ističe kako je posljednjih godina ipak došlo do pomaka, kada je riječ o zalihama vina.
– Sa zadovoljstvom mogu reći da su u zadnjih nekoliko godina naši podrumi ispražnjeni od zaliha, te da su sustavi došli u mogućnost da od berbe do berbe prodaju svoje vino. Ne poznajem malog vinara koji priča o velikim količinama zaliha vina u svom podrumu. Napominjem da od 2007. godine kada sam krenula u ovu priču vinarstva, uvijek je bio problema sa zalihama, no danas se u berbe ulazi sa praznim podrumima što omogućava potreban prostor za čuvanje, a samim time i osnovu za postizanje kvalitete vina – zaključila je Ivana Nemet.
(www.icv.hr, bs)