Serijal istraživačkih članaka: „Tijelo kao dar: Što sve možemo darovati od rođenja, pa i nakon smrti, da pomognemo drugima i društvu?”

Poznati smo kao mala zemlja velikih ljudi, široka srca, koji su spremni na brzu reakciju u krizama i pomoći drugima. 

No, imamo još nešto čime se možemo ponositi: u samom smo vrhu u Europi po doniranju organa, koji spašavaju živote. Aktivni smo i darivatelji krvi, dragocjene tekućine za koju medicina, unatoč svom napretku, još uvijek nije pronašla alternativu.

Brojke koje kažu kako je samo prošle godine pacijentima transplantirano 255 organa preminulih hrvatskih donora, koji su doniranjem jetre, bubrega i drugih dijelova tijela spasili život ne samo pacijentima u Hrvatskoj, već i Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Nizozemskoj, Luxemburgu, Mađarskoj i Belgiji.

Svoj obol u ovim brojkama značajno daje i Opća bolnica Virovitica, u kojoj je u posljednjih devet godina eksplantiran čak 61 organ, a koji je kasnije transplantiran na drugog pacijenta.

Potaknuti tom činjenicom, da smo ljudi velika srca, ali i borbama malih pacijenata (Petra Špeha (10) iz Čačinaca, koji boluje od Joumbertovog sindroma i koji je trenutno ovisan o dijalizi, dok se za njega ne pronađe bubreg, Rite (12) iz Rijeke, koja se bori s recidivom leukemije na Odjelu hematologije i onkologije Klinike za pedijatriju Kantrida KBC Rijeka i kojoj je potrebna transplantacija krvotvornih matičnih stanica), ali i životnom borbom svih onih koji boluju od malignih bolesti i ovise o aparatima za dijalizu, krvotvornim matičnim stanicama donora i drugim dijelovima tijela, pokrećemo novi serijal Informativnog centra Virovitica.

Riječ je o serijalu istraživačkih priča pod nazivom „Tijelo kao dar: Što sve možemo darovati od rođenja, pa i nakon smrti, da pomognemo drugima i društvu?”.

Kroz članke ćemo se baviti otkrivanjem tajni ljudskog organizma – što sve možemo donirati dok smo živi, a što čak i u smrti. Doslovno.

doniranje organa Custom
Ilustracija, Canva

Otkrivat ćemo kako se uz poznate dijelove tijela kao što su bubrezi, jetra, srce, gušterača, krv, plazma, koštana srž, može donirati i npr. rožnica oka, srčani zalizak, koža i hrskavica. Saznat ćemo više tko i kako može postati donor, kako izgleda postupak plazmafereze, a kako uzimanja koštane srži, zašto je važno prikupljati krv iz pupkovine te kako se ponekad i helikopterom dolazi po srce.

Donosimo i priče ljudi koji su darovali dio sebe, priče onih koji trebaju matične stanice ili organ, kao i priče onih koji su zahvaljujući ljudima dobra srca „dvoje ili troje u jednom“, jer su primili organ ili krvotvorne matične stanice i koji su zahvaljujući tom daru danas živi, zdravi i imaju priliku uživati s obitelji, djecom i prijateljima.

Upoznat ćemo se i više s radom ljudi koji su posrednici između donora i primatelja – Općom bolnicom Virovitica, drugim bolnicama i kliničkim centrima u Hrvatskoj, kao i Zakladom Ana Rukavina.

Cilj našeg serijala je ukazati da kad mislimo da ništa nemamo za pokloniti, promislimo o rečenici da je lijek možda upravo – u nama.

Serijal nastaje u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije. (www.icv.hr, Marija Lovrenc, foto: ilustracija, Canva)

Članci serijala:

2. Mislite da nemate ništa za darovati? Naprotiv, imate tijelo, najveće medicinsko blago današnjice

3. Tajne krvi – što nam govori ta dragocjena tekućina i što se iz nje sve može iskoristiti? Otkriva nam dr. Kucljak Šušak iz Opće bolnice Virovitica

4. Oko za oko, bubreg za zauvijek: Kako možemo darovati bubreg, jetru ili srce?

5. Dio njih „živi“ u drugima: Dobrovoljni darivatelji krvi spašavaju živote, Marijan Ratajec i Damir Balković krv su dali čak 105 puta

6. Vodeći centar u Hrvatskoj: U 25 godina na KB Merkur obavili su 2650 transplantacija, pacijentima omogućili nova desetljeća života

7. Svjedočanstvo jedne obitelji s područja VPŽ o važnosti donorstva: „Naš je tata darujući organe nakon smrti spasio bar tri života“

 

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content