Uloga žene u Katoličkoj Crkvi već je stoljećima obilježena paradoksima – istodobno je i temeljna i nevidljiva, poželjna i ograničena, inspirativna i zanemarena. Premda žene čine okosnicu župnih zajednica, nose volonterski, karitativni, edukativni i obiteljski rad, one i dalje ostaju izvan većine službenih crkvenih struktura moći i odlučivanja.
Serijal novinarskih članaka “Apostolice apostola – uloge žene u župama i Crkvi 21. stoljeća” donosi višeslojni prikaz života žena unutar suvremene Crkve, od onih koje brinu za svakodnevicu župnog doma, preko kontemplativnih redovnica koje iz izolacije mole za svijet, do znanstvenica koje traže suživot između znanja i vjere. U fokusu su i žene iz stvarnog života: majke, teologinje, volonterke i rastavljene vjernice, koje, iako često s margine i dalje svjedoče vjeru, nade i neiscrpnu duhovnu snagu.
U šest tematskih priča, progovaramo i o osjetljivim pitanjima današnjice: može li žena biti pastoralna suradnica, kako Crkva danas vidi žensko znanstveno poslanje, zašto rastavljene žene ostaju bez pristupa sakramentima i ima li mjesta za strukturalne promjene koje bi žene približile oltaru – ne samo fizički, već i simbolički?
U završnici serijala donosimo glasove svećenika, vjernica i crkvenih službenika o budućnosti ženskog poslanja u Crkvi; ako su žene u povijesti čovječanstva i spasenja od samih početaka bile jednake muškarcima, ostale pod Isusovim križem i bile prve koje su svjedočile Kristovom uskrsnuću (Marija Magdalena), nije li vrijeme da budu i prve u nekim novim crkvenim službama?
Opći cilj serijala je ispričati stvarne, osobne i višeslojne priče žena koje djeluju unutar Katoličke Crkve, bilo kroz služenje, kontemplaciju, znanstveni rad, pastoralni angažman, volonterizam ili duhovnu borbu te ih postaviti u širi društveni i teološki kontekst promjene i mogućeg pomaka u odnosu Crkve prema ženama.
ZAŠTO „APOSTOLICE APOSTOLA“?
Od samih početaka biblijske povijesti vidljivo je jedno: Bog ne pravi razliku između muškarca i žene kada je riječ o Njegovu planu spasenja. Ne bira po spolu, nego po srcu, vjeri i spremnosti na suradnju s Njegovom voljom. Zato su žene odigrale ključne uloge u najvažnijim trenucima povijesti Izraela i Crkve – i to ne kao pasivne promatračice, nego kao vođe, proročke glasnice, spasiteljice naroda i navjestiteljice Radosne vijesti.
SNAŽNE BIBLIJSKE ŽENE
Bog koristi snažne žene i to od početka povijesti spasenja, a prisjetit ćemo se samo nekih čiji su životi, žrtva i utjecaj ostavili prvo trag u Bibliji.
EVA
Prva žena, izvor ljudske rodoslovne i biblijske povijesti – stvorena kao „ezer k’negdo”, ona je više od pasivne pomagačice: istinska suputnica, partnerica po božanskoj zamisli. Iako se njezin „prekršaj” u Rajskom vrtu prikazuje kao početak ljudskog pada, novija teološka tumačenja otkrivaju kako se u istom otvara i prostor za razumijevanje ljudske težnje za znanjem. Iako pogrešna u ovom slučaju, ona pokazuje duboku ljudsku radoznalost i želju da se razumije svijet, što je odjek u moćima koje Bog kasnije daje ženi u povijesti spasenja.
DEBORA – PROROKINJA I IZRAELOVA SUTKINJA
Debora je bila prorokinja i jedina žena među sucima Izraela. Vođena Božjim nadahnućem, pozvala je vojskovođu Baraka u borbu protiv Kanaanaca. On je pristao samo ako ona krene s njim. Pobijedili su, a Debora je ostala upamćena kao žena koja je vodila narod i donijela mu sigurnost.
JAEL – HRABRA DOMAĆICA KOJA OKONČAVA RAT
Nakon Deborine pobjede, Jael je pružila utočište neprijateljskom vojskovođi Siseri, napojila ga i uspavala, a zatim ga usmrtila, okončavši tako rat i osiguravši mir svom narodu.
Ilustracija; Estera, Ruta, Judita, CanvaRUTA – VJERNOST KOJA RAĐA BUDUĆNOST
Moapska udovica Ruta ostala je uz svoju svekrvu Naomi, odbila se vratiti svom narodu i bogovima te prihvatila vjeru Izraela. Postala je prabaka kralja Davida, a time i dionica mesijanske loze.
ANA – MOLITVA KOJA MIJENJA TIJEK POVIJESTI
Ana je godinama molila za dijete. Kada joj je Bog dao Samuela, posvetila ga je službi Gospodjoj. Samuel je kasnije pomazao kralja Davida, promijenivši tijek izraelske povijesti.
MIRJAM – PJESNIKINJA SLOBODE
Mirjam je poznata kao Mojsijeva sestra, koja je pratila spas svoga brata iz Nila i Egipta i predvodila je zahvalnu pjesmu nakon prelaska preko Crvenog mora, u trenutku kad je narod doživio najveće oslobođenje.
HULDA – TUMAČICA ZAKONA
Kada je u Hramu pronađena „knjiga Zakona”, kralj Jošua šalje izaslanike prorokinji Huldi. Ona je potvrdila autentičnost teksta i prorokovala sudbinu naroda, pokazujući da Bog daje autoritet i ženskom glasu.
ESTERA – KRALJICA KOJA SPAŠAVA NAROD
Židovka Estera, postavši kraljica u Perziji, koristi svoj položaj kako bi spriječila planirano istrebljenje Židova. Riskira život ulaskom pred kralja bez poziva, spašava svoj narod i postaje trajni simbol hrabrosti.
JUDITA – UDOVICA KOJA POBJEĐUJE VOJSKU
Judita, pobožna udovica iz Betulije, ulazi u tabor asirskog vojskovođe Holoferna, opija ga i odrubljuje mu glavu, preokrenuvši tijek opsade. Njezina priča svjedoči o vjeri i odlučnosti žene u presudnom trenutku povijesti.
FEBA – SLUŽBENICA I POKROVITELJICA PRVE CRKVE
U prvoj Crkvi Feba je bila „diakonos” (službenica) i „prostatis” (pokroviteljica). Pavao joj povjerava prijenos Poslanice Rimljanima – zadatak koji traži najveće povjerenje i odgovornost.
PRISCILA – VJEROUČITELJICA I PAVLOVA SURADNICA
Priscila je bila suradnica apostola sv. Pavla i uz Aquilu poučavala je kršćanstvo u samim počecima, još jedan dokaz kako je Bog računao i na žene u svom apostolskom pozivu širenja Radosne vijesti i pastoralne brige.
MARIJA – ŽENA NAD ŽENAMA
U židovskom društvu 1. stoljeća žene nisu imale javnu ni vjersku moć. Ipak, Bog odabire mladu djevojku iz Nazareta da bude majka Mesiji. Marijino „Neka mi bude po tvojoj riječi” jest slobodno i svjesno prihvaćanje Božjeg plana. Ona postaje nova Eva, majka novog čovječanstva, prisutna i aktivna u svim ključnim trenucima Isusova života – od utjelovljenja do križa. U patrističkoj tradiciji, Marija se poima kao „Nova Eva”: dok je prva Eva uveličala neposluh, druga Eva (Marija) svojim ´da´ oslobađa čovječanstvo i vodi ga prema milosti.
Marijina uloga u Apokalipsi, posljednjem dijelu Biblije, govori o činjenici kako je Bog izabrao Ženu za rođenje svoga Sina, njoj je dao čast i ulogu na zemlji za Nebo.
MARIJA MAGDALENA – „APOSTOLICA APOSTOLA”
Konačno, potaknuti Marijom Magdalenom, koju je papa Franjo nazvao „apostolicom apostola“, dolazimo do vrijedne uloge žene u povijesti i budućnosti Crkve.
Marija Magdalena, prema Bibliji i kršćanskom vjerovanju, bila je žena grešnica, oslobođena od sedam zloduha, koja je postala i ostala jedna od najbližih Isusovih učenica. Ostala je s Isusovom majkom, još jednom ženom, Marijom Kleofinom i učenikom Ivanom pod križem, dok su drugu učenici pobjegli i prva je vidjela uskrsnulog Isusa. Krist joj povjerava najvažniju poruku povijesti: „Idi i reci mojoj braći da sam uskrsnuo“, čime Marija Magdalena postaje, kako papa Franjo kaže: „apostolom apostola”.
Sv. Hildegarda (gore), sv. Terezija Avilska (dolje), sv. Majka Tereza (desno)
ZNANSTVENICE, MISTIČARKE, REFORMATORICE, HUMANITARKE
Kroz stoljeća, unatoč ograničenjima društvenih normi i crkvenih struktura, mnoge žene oblikovale su teologiju, reformirale crkvene redove, predvodile duhovne pokrete, borile se za pravdu i pomicale granice obrazovanja i znanosti. Njihova vjera i djelovanje svjedoče da ženski glas nikada nije bio sporedan u Božjem djelu.
Spomenimo neke od njih.
Hildegarda iz Bingena (1098.–1179.) bila je benediktinka, prva žena koju je Crkva proglasila crkvenom naučiteljicom. Pisala je o teologiji, medicini, botanici, glazbi i filozofiji, a stvorila je i vlastiti jezik. Vidjela je žensku plodnost kao božanski dar, a njezini recepti iz „božanske kuharice“ doživljavaju procvat i danas, gotovo tisuću godina kasnije. Ljubiteljica prirodoslovnih znanosti zaslužna je i kao “izumiteljica piva”.
Julijana iz Norwicha i Katarina Sijenska bile su mističarke i reformatorice koje su utjecale na crkvenu politiku i duhovni život. Katarina je izravno pisala papi tražeći reformu Crkve.
Beatrica iz Nazareta ( oko 1200.) bila je pionirka ženske mistične teologije, flandrijska vizionarka i autorica djela Sedam putova svete ljubavi.
Karmelićanska reformatorica i crkvena naučiteljica Terezija Avilska (oko 1500.), poznata i kao prva žena koja je proglašena doktoricom Crkve, jedna je od najutjecajnijih osoba duhovne obnove svojeg vremena. U tijeku reforme radila je i s Ivanom od Križa, pokrenuvši i mušku obnovu karmelićanskog reda. Ukupno je osnovala oko 17 samostana. Spajala je duboku duhovnu intimnost s mudrom praktičnom obnovom te postala autoritet u duhovnim i crkvenim pitanjima, u vremenu kada žene nisu imale ni položaj ni moć u Crkvi.
Sor Juana Inés de la Cruz (17. st.), također je bila redovnica, koja je branila pravo žena na obrazovanje i razvijala kršćanski intelektualizam.
Među ženama koje se ističu po svojim ulogama u reformi i obnovi Crkve bile su i Katarina Luther, bivša redovnica i supruga Martina Luthera, strateška partnerica u reformaciji i vođenju poslova, Margaret Fell, suosnivačica kvekerskog pokreta koja se borila za priznanje ženskog propovijedanja te je vodila kućne crkvene zajednice, Sojourner Truth, afroamerička propovjednica zapamćena kao borac za ukidanje ropstva i ženska prava, dok je Harriet Tubman bila medicinska sestra, špijunka i aktivistica za oslobođenje robova.
Kršćansko poslanje značajno je oblikovalo i druge snažne i utjecajne žene, poput Florence Nightingale, reformatoricu sestrinstva, koja je vođena kršćanskom vjerom oblikovala modernu medicinsku praksu. Cijeli svijet zna za Majku Terezu, misionarku milosrđa, koja je služila siromašnima u Kalkuti i postala simbol nesebičnog služenja, osobito djece, bolesnih i napuštenih.
Lilias Trotter je pak umjetnica i misionarka u Alžiru, koja je spojila umjetnost i evangelizaciju među muslimanima, dok je engleska filozofkinja Mary Astell postala pionirka ženskog obrazovanja, utemeljivši školu za djevojke te se zalagala za ravnopravost iz biblijske perspektive.
Valjda izdvojiti i Irenu Sendler, katoličku socijalnu radnicu koja je tijekom Holokausta spasila stotine židovske djece iz varšavskog geta, kao i obraćenicu Bilquis Sheikh, Pakistanku muslimanskog porijekla koja je prihvatila kršćanstvo i propovijedala unatoč brojnim prijetnjama.
Ove žene; mističarke, učiteljice, znanstvenice i reformatorke, pokazuju da kršćanska povijest nije priča samo o muškim vođama. One su svojim darovima, hrabrošću i vizijom mijenjale Crkvu i društvo, ostavljajući neizbrisiv trag koji i danas inspirira.
Ilustracija, CanvaOD SLUŽBENICE DO RASTAVLJENE, ALI VJERNE
Upravo taj trag slijedimo i mi u našem serijalu, otkrivajući sve uloge žene u župama i Crkvi 21. stoljeća, po uzoru na gore navedene, ali i sve nove uloge koju će žena imati u Crkvi budućnosti.
Progovaramo kroz iskustvo žena, koje su zaslužne od brige za župni dvor, da redovnici svaki dan imaju topli obrok na stolu, preko vjeroučiteljica koje brinu za duhovni odgoj mladih, volonterki koje kroz Caritas služe drugima, redovnica koje žive unutar zatvorenih zajednica, „iza rešetaka“, ali su slobodne u svojim izborima i svakodnevno mole za zajednicu, preko znanstvenica koje otkrivaju kako se priroda, znanje, teologija i žena ne isključuju, već nadopunjuju, pa sve do rastavljenih vjernica, majki i čuvarica Crkve u malom, obitelji, koje su, ponekad i same kolateralne žrtve nesretnih, tuđih izbora, ostale pod križem vjere, kada su svi drugi otišli iz njihova života.
Kroz naš serijal upoznat ćete žene čije priče nadilaze zidove crkava i samostana. Njih, koje iz tišine, znanosti, molitve i vlastite borbe oblikuju Crkvu budućnosti.
(icv.hr, Marija Lovrenc, ilustracija: Canva)
Serijal je nastao uz financijsku podršku Agencije za elektroničke medije kroz program poticanja kvalitetnog novinarstva.
