Tehnička škola Virovitica jedna je od rijetkih odgojno-obrazovnih institucija koja se može pohvaliti vlastitim školskim bendom “Flegma”, a uskoro će biti jedinstvena po još jednom posebnom projektu. Naime, talentirana ekipa srednjoškolaca, nastavnika, bivših učenika i vanjskih suradnika odlučila je zakoračiti u potpuno drugačiji glazbeni svijet.
Njihov novi pothvat – snimanje etno albuma, u okviru projekta Umjetnost okom šumara, spoj je starih narodih motiva i svježeg mladenačkog pristupa. Bend koji sačinjavaju učenici različitih smjerova, uz stručno vodstvo profesora Luke Mlinarića, u improviziranom studiju trenutno radi na autorskim pjesmama, od čega su dvije premijerno predstavljene na nedavno održanoj školskoj priredbi, dok ostatak još čeka svoj dovršetak – kao i spotove.
KAKO JE ALBUM POVEZAN SA ŠUMARSTVOM?
Susrevši se s profesorom Mlinarićem u prostorijama Tehničke škole Virovitica namijenjenim upravo radu Školskog benda, upitali smo ga kako je došlo do ideje snimanja etno albuma i je li taj put umjetničkog stvaralaštva nalik na onaj profesionalnih glazbenika.
– Projekt Umjetnost okom šumara izravno je vezan uz smjer šumarskog tehničara i sadrži različite aktivnosti promocije te struke. Željeli smo u sve to uključiti i glazbu, a svaki drugi žanr osim etno bio bi, u najmanju ruku, nekompatibilan s temom šumarstva. Uz to, dosta učenika svira tradicionalne slavonske, tamburaške instrumente i smatrali smo kako možemo dodati dašak modernog u nešto narodno – uvodno nam objašnjava voditelj školskog benda Luka Mlinarić, govoreći kako su nastojali očuvati taj tradicionalni prizvuk, karakterističan za naše područje.
Ustupljena fotografijaOvaj projekt, odobren jesenas od strane Ministarstva, dio je izvannastavnih aktivnosti i za njegovo ostvarenje školi su odobrena sredstva za kupnju računala koje će pripomoći u stvaranju samih pjesama. Prva pjesma koja ih je „pogurnula“ u čitavu priču i proučavanje slavenske mitologije, kao i likova prikladnih za ostale pjesme, jest Šuma Striborova – temeljena na priči Ivane Brlić-Mažuranić.
– Čitavu priču uspjeli smo izvući iz konteksta i pretvoriti u pjesmu od čak 5 minuta. Nakon Šume Striborove, rodila se ideja za Veduna i Lelu (staroslavenska božica koja se opisuje kao zaštitnica šuma, op.a.), to je druga pjesma, a potom je nastala i treća Bajna vila, povezana s Bilogorom i Ružica gradom. Sve tri pjesme su nekako povezane sa šumom i šumarstvom – govori Mlinarić.
Za nastanak tekstova zaslužan je sam Mlinarić, dok je za pomoć u pisanju aranžmana i tekstova, kao i pjevanje većine vokala, zaslužna Lucija Kiš. U dosta pjesmama sudjeluju i sami učenici; Gabrijel Marošević na basu, Matija Feketija na braču, Leon Bijelić na harmonici, a tu su i gitare te bubanj.
– Prve dvije pjesme nastale su uz veliku pomoć i angažman dvoje divnih ljudi i još boljih glazbenika. Lucija Kiš i Mario Petrinjak savršeni su suradnici, puni ideja i osjećaja za glazbenu interakciju. Lucija je nastavila suradnju na projektu kao glavni tekstopisac i vokalist, a za Petrinjaka se nadam da će pronaći još koje popodne u svojoj garaži prepunoj glazbenih eksponata. Veliku podršku pružio nam je i Matija Kovač koji nas je uveo u svijet studijskog snimanja i ohrabrio da počnemo izražavati svoje ideje samostalno – ističe voditelj benda.
Canva„PODRAVSKO/SLAVONSKI ETNO“
Kako je došlo do suradnje, otkrio nam je i sam Mario Petrinjak.
– Luka mi je jedan dan, na druženju kod ekipe iz Vatre, spomenuo da im treba snimiti bubanj i pomoći oko nekih aranžmana na školskom projektu. Prvo sam bio malo skeptičan jer sam zatrpan drugim projektima, ali kada je spomenuo da se radi o etno glazbi i da Lucija pjeva, odmah sam pristao. Na kraju je to preraslo u ozbiljniju suradnju, gdje sam na dvije pjesme bio producent, bubnjar i gitarist. Zajedno smo radili na aranžmanima, gdje moram pohvaliti Lucijinu kreativnost, mogućnost adaptiranja i prilagođavanja narativu te Lukinu ideju, viziju i način na koji to sve uspije povezati i uklopiti – govori Mario Petrinjak.
Marko RistićPjesme su etno, ali netipične, ističe Petrinjak. Pokušali su stvoriti neki novi etno zvuk, „podravsko/slavonski etno“ koji još niste imali prilike čuti. Tematike su mitološke, a zvuk mističan, dodaje ovaj glazbenik.
Za sada imaju četiri pjesme i još tri u pripremi. Na albumu bi se trebalo pronaći ukupno sedam ili osam pjesama, a u planu samog projekta je i snimanje barem jednog spota.
– Projekt Umjetnost okom šumara rezultat je svih kreativnih stvari koje sam osobno imao prilike probati tijekom svog rada u školi. Priču je samo trebalo oblikovati i povezati u jednu cjelinu. Uz ostalih 11 aktivnosti, planirano je snimanje etno albuma i videospota za jednu od pjesama.
– Kada vratim godinu dana unazad, shvaćam da je to bilo možda „preambiciozno“, u tako kratkom vremenu snimiti album, ali veseli me činjenica da postoje dvije kompletno snimljene pjesme, dvije demo snimke koje smo izveli uživo i niz ideja za ostatak albuma. Kada je riječ o videospotovima, bili oni visokobudžetni ili niskobudžetni (smijeh), imamo zanimljive ideje kako bi trebali izgledati, pa čak i poznata lica koja bi se u njima trebala pronaći – otkriva nam voditelj školskog benda, dodavši kako će se čitav album moći pronaći na platformi YouTube.
I PROFESORICE SU ZAPJEVALE
Uz prethodno spomenute pjesme, mjesto na ovom etno albumu pronašla je i Divna mlada Jana, pjesma nastala u suradnji s profesoricama virovitičkih škola koja donosi snažnu poruku o prihvaćanju i unutarnjoj borbi, uvjerljivo dočaravajući atmosferu malog mjesta u kojem je svaka različitost metom osude – posebice neudane žene. Tako će se na albumu moći čuti i glasovi profesorica Mirne Smiljanec, Gabriele Tomljanović, Anje Huić i Andree Grdenić.
Tin Szabo– Ne znam koliko mogu biti objektivan i realan, ali osobno ne znam za primjer školskog benda koji snima vlastiti etno album, s autorskim pjesmama i da je glazba uklopljena u tematiku šumarskog smjera. Osim što se album razlikuje po minutaži samih pjesama – radiofoničari vole kraće pjesme, a ne naše od 5-6 minuta (smijeh), ubacili smo i moderan zvuk uz tradicionalne instrumente. Završio bih sa spoznajom da se dogodilo puno odličnih stvari koje nisam očekivao, uživao sam u stvaranju pjesama i cijelom procesu. Želim zahvaliti svima koji su pružili nesebično svoje znanje, vrijeme i ugradili se u ovaj glazbeni etno eksperiment – zaključuje Mlinarić, za kraj otkrivši potencijalni naziv albuma – „Mitologija slavonske šume“.
– Školski bend je sjajna ideja. Ako ste ikad gledali film School of Rock znate koliko to može biti uzbudljivo za klince, ali i za profesore. U Americi je to normalna stvar. U GŠ Jan Vlašimsky imamo jazz sastav, ali za etno sastav prvi put čujem i jako sam sretan zbog toga. To je ideja koju treba njegovati, održavati i podržavati. Hrvatska je prepuna prekrasne etno glazbe koja samo čeka da bude otkrivena. Zato je ova ideja hvalevrijedna. Treba privuči što više mladih u takve projekte, uključiti ih u stvaranje, pokazati im čaroliju i mistiku prave hrvatske etno glazbe – nadovezao se Petrinjak.
(icv.hr, dj)
