Pčelari u cijelom svijetu suočeni su s istim problemom, a radi se o uginuću pčela. Najveći gubici zabilježeni su u SAD-u, ali ne zaostaju puno ni Njemačka, Mađarska, Srbija i druge zemlje. U Hrvatskoj je uginuće pčela nešto manje nego u spomenutim zemljama, ali puno više nego to bi trebalo biti uobičajeno. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom Udruge pčelara Virovitica Mirkom Kostelcem koji nam je potvrdio te crne slutnje.

– Gubitak pčelinjeg fonda mjeri se na žalost u velikim postocima, tako da je recimo u BiH gubitak čak 90 posto, u Srbiji je nekih 55 posto, dok je prema ispitanicima, gubitak u Hrvatskoj u prošloj godini bio oko 13,37 posto što je ipak manje u odnosu na 2023. godinu kada je gubitak pčelinjih zajednica bio preko 20 posto. Sve u svemu to je ogromna šteta za pčelara, ali i prirodnu zajednicu također. Vrijednost pčelinje zajednice na tržištu je minimalno 100 eura po okviru. Tu još dolazi izgubljena dobit na nekih 20 do 30 kilograma meda što bi pčela proizvela ove godine. To se radi dakle o primarnom gubitku dok se sekundarni gubitak odnosi na propolis, pelud, matičnu mliječ, potom oprašivanje, plus rojevi, jer ta zajednica se mogla reproducirati u novu zajednicu – rekao nam je Mirko Kostelac koji je proveo anketu s 55 posto pčelara ili 93 pčelara iz Udruge pčelara Virovitica, koji posjeduju 9000 pčelinjih zajednica.

Bruno Sokele

– Zaključili smo da je došlo do gubitka 2086 pčelinjih zajednica, s time da neki pčelari nemaju gubitaka, a neki ih imaju u rasponu do 90 posto. Od anketiranih pčelara njih 65 posto ima gubitak od 25 do 35 posto, a prosječni gubitak svih anketiranih je 24 posto. Kada to pretvorimo u novce, radi se o ukupnom gubitku od oko 208.000 eura. S obzirom na to da u našoj udruzi imamo prijavljeno ukupno 13.500 pčelinjih zajednica, možemo dodati gubitak na još oko najmanje 1000 pčelinjih zajednica, odnosno gubitak od 3.100 pčelinjih zajednica na ukupni broj od 13.500 pčelinjih zajednica u našoj udruzi – otkrio nam je rezultate ankete Mirko Kostelac kojega smo zamolili da nam spomene i glavne razloge masovnog uginuća pčela.

– Brojni su čimbenici koji utječu na gubitke, kao što su bolesti i štetnici, vremenske prilike, dostupnost hrane u prirodi, sredstva za zaštitu bilja, primijenjena tehnologija i mnogi drugi. Osim povećanih i često značajnih gubitaka svjedočimo i drastičnim promjenama vremenskih prilika za cijelu godinu. Ove promjene značajno utječu na biologiju pčela, ali i na primijenjenu tehnologiju, čime pčelarstvo postaje sve izazovnija proizvodnja. Opće je znano da je jedan od najvećih neprijatelja medonosnih pčela, štetnik varroa, a radi se o nametniku grinji koja izaziva varozu, bolest pčela koja ostavlja za sobom velike štete u cijelom svijetu. Kao da varroa nije dovoljna, u Europi se počeo pojavljivati azijski stršljen koji je poznat po svojoj agresivnoj prirodi i proždrljivosti, a omiljeni plijen su mu pčele, kao i dvije vrste bumbara. Struka upozorava da njihov nestanak može imati katastrofalne posljedice jer se bez oprašivača biljke ne mogu razmnožavati, što može dovesti do mogućeg kolapsa ekosustava – rekao nam je predsjednik Udruge pčelara Virovitica Mirko Kostelac. 

Bruno Sokele

Jedan od članova Udruge je Predrag Momčilović iz Suhopolja (45) koji pčelari od 2004. godine, a sada pripada uspješnijoj skupini pčelara i jedan je od rijetkih koji se bavi uzgojem pčelinjih matica. 

– Pčelarenjem sam se počeo baviti još dok sam bio u radnom odnosu, a radio sam prvo u jednoj građevinskoj firmi u Zagrebu, a potom kao zaštitar u jednoj zaštitarskoj tvrtki, no nakon nekoliko godina posvetio sam se samo pčelarenju. Ne mogu se požaliti, dobro mi ide, ali to ne znači da sam izostavljen gubitaka poput većine mojih kolega pčelara – rekao nam je Predrag, koji sa svojom suprugom Jasminkom, njenim roditeljima i troje djece živi u obiteljskoj kući u Suhopolju. Zamolili smo ga da nas malo uvede u svoj pčelarski svijet što je vrlo rado i učinio.

– Od samih početaka volim ovaj posao, čak i onda kada sam imao više pčelinjih uboda nego pčela – rekao nam je kroz smijeh te otkrio da je pčelarenje započeo sa 44 košnice.

– Nakon naših svatova kupili smo prikolicu s 44 košnice, i lagano sam povećavao tu brojku. Nekako paralelno sam se počeo baviti i s uzgojem pčelinjih matica, a od 2018. godine sam i član Udruge uzgajivača matica RH, a iz Virovitice se time bavim ja i još dva pčelarska OPG-a – rekao nam je Predrag pojasnivši nam ulogu matica.

– Matica ima ključnu ulogu u održavanju stabilnosti pčelinjeg društva. Njena primarna funkcija je polaganje jaja, što omogućava obnavljanje i kontinuiran rast populacije pčela. U optimalnim uvjetima, zdrava matica može dnevno izleći od 1.500 do 2.000 jaja. Pčelari moraju redovno mijenjati matice u košnici, a često im matice i obolijevaju i trebaju im zdrave. Tu onda dolaze na red uzgajivači koji matice po potrebi prodaju pčelarima. Moje matice ne nalaze se samo u Virovitici i VPŽ nego diljem Hrvatske, od Slavonije pa do Jadrana. To mi je dodatni prihod na pčelarenje, a posjedujem 362 prijavljene košnice i 7 hektara svog zemljišta uglavnom pod medonosnom travom u Suhopolju, Pčeliću, Trnavi i Špišić Bukovici – rekao nam je Predrag čiji su medovi dobro poznati, a prodaje ih uglavnom na kućnom pragu na veliko.

Bruno Sokele

– Nekih godina znao sam imati i između 10 i 12 tona meda za prodaju, no to je bilo nekad, a prošle godine sam imao “u vrh glave” oko 3 tone meda. Što se ove godine tiče počela je dobro, no kišno vrijeme koje trenutačno imamo i koje je došlo taman kada ne treba, učinilo je svoje. Ono što je pčela trebala unesti, pojela je i ako se loše vrijeme nastavi, matica prestaje s nesenjem i trebat će je dodatno hraniti pogačom, nikako sirupom, jer ako joj sada dadete sirup, isti će spremiti i doći će u med koji potom neće zadovoljiti na kvaliteti – predočio nam je neke od problema Predrag za kojeg će, poput i većine njegovih kolega, ova pčelarska godina ostati pod znakom upitnika i svesti se na “ako”.

– Uistinu je neizvjesno, a tako je već unazad nekoliko godina i vjerojatno će se nastaviti i dalje, pa će i nas pčelare u većoj ili manjoj mjeri pogoditi problemi poput uginuća, manjih prinosa, preniskih cijena i miješanja kvalitetnog meda s kojekakvim patvorinama iz uvoza. No, ipak polazim od toga da je najveći razlog bavljenja ovim poslom to što ga voliš i postao je dio tebe. Tako se možda i lakše suočavaš s brojnim problemima i uvijek “u prikrajku” imaš nadu da će biti bolje. Ostaje nam da budemo uporni pa ćemo vidjeti – zaključio je na kraju našeg susreta suhopoljski pčelar Predrag Momčilović. 

(icv.hr, bs)