Na današnji dan: 13. rujna

Istra sjedinjena s Hrvatskom
U Pazinu je na današnji dan 1943. godine Narodnooslobodilački odbor Istre donio povijesne odluke o sjedinjenju Istre s maticom zemljom – Hrvatskom. Dogodilo se to samo tri dana poslije kapitulacije fašističke Italije i sloma dugogodišnjeg terora nad istarskim Hrvatima, Slovencima i Talijanima koji se nisu slagali s Mussolinijevim režimom. Istarski je poluotok poslije raspada Austro-ugarske monarhije ušao u sastav Države Srba, Hrvata i Slovenaca koja je u Puli preuzela i ratnu mornaricu bivše Monarhije.

Počelo prikazivanje serije Supernatural (Lovci na natprirodno)

Na današnji dan 2005. godine emitirala se prva, pilot epizoda serije Supernatural. Serija se prikazuje bez prestanka već 11 godina, što ju čini jednom od najdugovječnijih u moderno doba. Serija je krenula fascinacijom glavnih producenata s urbanim legendama, no, sa sve većom bazom obožavatelja, morali su smisiliti nešto novo. Tako da serija prati 2 brata (Dean i Sam Winchester) u lovu na sve natprirodno što prijeti ljudima i/ili njihovoj egzistenciji. Duhovi, golumi, zmajevi, vještice, ali i demoni, anđeli, sam Lucifer i Bog, svi su oni likovi koji se pojave kroz 11 godina emitiranja ove serije. Zbog velikog broja natprirodnih bića protiv kojih se braća bori, Supernatural ima i svoju wikipediju na kojoj, ne samo da se svako mitko biće objasni odakle dolazi, koja legenda okriva njegovu priču, već i kako ga ubiti. “Supernatural” se prikazivao i na HRT-u u kasno večernjim satima. 13. listopada izlazi prva epizoda 12 sezone pod nazivom “Keep Calm and Carry On”.

New York postao glavnim gradom SAD-a
Malo je poznato da Washington D.C. nije oduvijek bio glavni grad SAD-a. Prva službena prijestolnica SAD-a nakon što je izborena neovisnosti bio je upravo New York. On je proglašen glavnim gradom na današnji dan 1788. godine. Američki kongres se sastajao u zgradi Federal Hall u Wall Streetu. U istoj je zgradi George Washington 1789. godine inauguriran za prvog predsjednika SAD-a. Predsjednička rezidencija u New Yorku bila je isprva u kući Samuela Osgooda u Cherry Streetu, a zatim u kući Alexandera Macomba na Broadwayu. Karijera New Yorka kao glavnog grada završila je već 1790. kad je prijestolnica preseljena u Philadelphiju.

Dovršena palača Escorial
Na današnji dan 1584. godine dovršena je gradnja Escoriala, jedne od najvećih kraljevskih palača na svijetu, smještene 45 kilometara sjeverozapadno od Madrida. Sagrađena za vrijeme španjolskog kralja Filipa II. palača je duga 224, a široka 153 metra i ima 16 dvorišta. U sebi sadrži veliku crkvu, na čiji oltar je padao pogled kraljeve sobe, tako da je Filip II. mogao promatrati misu i kad je ležao bolestan u krevetu. U sklopu palače nalazi se i mauzolej španjolskih kraljeva, sa 26 mramornih sarkofaga. Svi španjolski kraljevi u posljednjih 450 godina pokopani su ondje, s iznimkom dvojice. Palača ima 2.673 prozora, 1.200 vrata, 86 stepeništa i 88 vodoskoka, a hodnici ukupno zahtijevaju 160 kilometara hoda.

Predstavljeno prvo komercijalno računalo s tvrdim diskom
Na današnji dan 1956. godine predstavljeno je računalo IBM 305 RAMAC kao prvo u povijesti koje je imalo ugrađeni tvrdi disk. Disk je imao kapacitet od oko 5 MB i sastojao se od 50 ploča promjera 24 inča (610 mm). Cijena tog tvrdog diska bila je oko 57 000 dolara, a cijena cijelog računala oko 160 000 dolara. Za instalaciju je bila potrebna soba dužine 15 i širine 9 metara.

Završila pobuna u zatvoru Attica
Pobuna u zatvoru Attica u zapadnom dijelu države New York završila se na današnji dan 1971. godine. Pobunilo se oko 1000 zatvorenika koji su uzeli 33 pripadnika zatvorskog osoblja kao taoce. Zatvorenici su se žalili na loše uvjete u zatvoru, koji je bio namijenjen za 1200 ljudi, a sadržavao ih je čak 2225. Među ostalim, žalili su se što dobivaju samo 1 tuširanje tjedno i samo jednu rolu toaletnog papira po osobi na mjesec. Guverner države New York, Nelson Rockefeller, nije želio popustiti svim zahtjevima zatvorenika. Odlučeno je da se silom povrati red u zatvor. To je i učinjeno na današnji dan. Poginulo je 39 osoba, uključujući 10 pripadnika zatvorskog osoblja.

Rođen Lavoslav Ružička
1887. godine rođen je Lavoslav Ružička, hrvatski znanstvenik. Ružičkini prvi radovi bili su s područja prirodnih spojeva. Cijeli svoj život ostao je na tom području. Proučavao je strukture aktivnih komponenata biljke Pyrethrum cinerariifolium dalmatinskog buhača. Radeći, došao je u doticaj s kemijom terpena – veoma interesantnog industriji parfema. Namjeravao je započeti samostalna istraživanja, te je uspostavio uspješnu i produktivnu suradnju s “Cie Company” (kasnije “Firmenich”) u Ženevi. Godine 1927. postaje profesor organske kemije na Sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj. Ondje ostaje tri godine, a kasnije se ponovno vraća u Švicarsku, gdje postaje vodeći stručnjak na području kemijske industrije. Ponovno u Zürichu, na “ETH”-u postaje profesor organske kemije i započinje najplodnije razdoblje svoje karijere. Proširuje područja svojih istraživanja, dodajući kemiji tarpena i steroide. Nakon uspješne sinteze spolnih hormona (androsterona i testosterona), njegov laboratorij postaje vodeći na polju organske kemije.
Godine 1939. dobiva, zajedno s Adolfom Butendandtom, Nobelovu nagradu za kemiju. Također je postao i počasni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Rođen Goran Ivanišević
1971. godine rođen je Goran Ivanišević, hrvatski tenisač. Bio je članom hrvatske teniske reprezentacije prilikom osvajanja Davis Cupa 2005. godine. Također posjeduje dvije brončane medalje s OI 1992. godine u Barceloni (pojedinačno i u paru s Goranom Prpićem). Plasman karijere na ljestvici tenisača mu je drugo mjesto, ostvareno 1994. godine. Ivanišević se tenisom počeo baviti na splitskim Firulama, na poticaj oca Srđana. Profesionalnu je karijeru započeo 1988. godine. Ukupno je osvojio 22 ATP turnira u pojedinačnoj konkurenciji te još 9 u konkurenciji parova, čime je najuspješniji hrvatski tenisač u povijesti. U Wimbledonu je, osim naslova 2001., ubilježio i tri finala (1992., 1994. i 1998.) te dva polufinala (1990. i 1995.), a polufinale je ostvario i 1996. na US Openu. Umirovio se nakon poraza u 3. kolu Wimbledona 2004. godine. Nakon svršetka karijere povremeno nastupa na seniorskom ATP Champions Touru. Ivanišević je skrenuo pažnju međunarodne teniske javnosti na rat u Hrvatskoj tijekom turnira u Wimbledonu 1991. godine, kada je oštro osudio agresiju i tražio pomoć međunarodne zajednice. Na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine Hrvatska je po prvi puta samostalno nastupila, a Ivanišević je tom prilikom osvojio dvije medalje za svoju domovinu, što je u času nakon osamostaljenja bio ogroman motiv i poticaj.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija)