NAJTRAŽENIJE ZANIMANJE: Koliko zarađuju programeri u Hrvatskoj…

Programer je, u proteklih desetak godina, na prvom mjestu ljestvice najtraženijih zanimanja. Nastavi li potražnja rasti ovim tempom, do 2020. godine u Europskoj uniji bi moglo nedostajati oko 900.000 IT profesionalaca. Čak se i u Hrvatskoj, u kojoj rijetko što ide naprijed, posljednjih godina bilježi rast tržišta IT usluga.

“Zanimanje programera, softverskog inženjera, developera – kako god da zovemo informatičke stručnjake s vještinama razvoja softvera – posljednjih je godina među najtraženijima na tržištu rada, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji i globalno, i prilično je sigurno da se potrebe za njima neće smanjivati”, kaže Hrvoje Balen, član uprave Otvorenog učilišta Algebra i dopredsjednik HUP-a.

Brojne tvrtke još nisu prošle kroz svoje procese digitalne transformacije, a i kada prođu, još će se više oslanjati na softver, web servise i web aplikacije koje netko treba razvijati i održavati, upozorava Balen.

Gdje je potražnja za programerima trenutno najveća, koliko zarađuju programeri u Hrvatskoj, a koliko oni u inozemstvu te, ono najvažnije, kako postati programer i može li se to postati bez fakulteta – o svemu tome smo razgovarali s vrhunskim hrvatskim programerima.

“U cijelom svijetu, pa i kod nas u Hrvatskoj, programeri imaju veliku šansu za zapošljavanje u struci. Dobra vijest za sve one koji bi se željeli baviti tim poslom budućnosti je i to da, osim u korporativnim strukturama, diploma nije neophodna. Dakle i bez formalnog fakultetskog obrazovanja možete biti odličan programer.

Budući da se tehnologija s kojom radimo mijenja na dnevnoj bazi, bez stalnog usavršavanja, znanja koja su stečena formalnim kanalima vrlo brzo postaju zastarjela. Nerijetko su, stoga, upravo oni programeri bez fakultetske naobrazbe znanjem napredniji i prilagodljiviji trenutačnim potrebama tvrtke jer se oslanjaju na svoje trenutne sposobnosti, bez oslanjanja na strukturu koju bi imali s fakulteta“, kaže Marko Grubešić, web developer iz tvrtke Plava tvornica koja je, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, otvorena za zapošljavanje stručnjaka za programiranje te je organizirala i niz besplatnih predavanja i radionica na temu “Kako postati programer”.

Irska vodi po potražnji za programerima, a zarada za one najbolje nema limita

Trenutačno, kako ističe Grubešić, najveću potražnju za programerima iskazuje Irska. Razlog – povoljna porezna klima za tvrtke IT sektora, zbog čega su, upravo u Irskoj, brojne međunarodne korporacije osnovale svoja sjedišta, čime se stvorilo i vrlo plodno tlo za brojne manje tvrtke.

“O plaćama u IT sektoru je vrlo teško govoriti bez da se dotakne standard zemlje (porez, mirovinsko, zdravstveno itd. ), jer plaća uvelike ovisi o cijelom tom paketu. U zapadnjačkim zemljama, poput Irske, Njemačke, SAD-a i Australije, cijena rada se izražava u brutu i prema podacima na koje sam naišao niti jedan programer u tim zemljama godišnje ne zaradi manje od 35.000 dolara. To je plaća za relativne početnike, kakvi u Hrvatskoj u brutu zarade oko 100.000 kuna.

No, kada je riječ o plaći, iskusniji programeri koji rade vani uopće nemaju gornji limit. Poznajem mnoge kolege čiji godišnji prihod prelazi 150.000 dolara, no ne treba zanemariti činjenicu da su ti ljudi 100 posto posvećeni svom zanimanju te rade više od 8 sati dnevno. Godišnja zarada dodatno je podebljana i time što svaka tvrtka u inozemstvu koja ima neki kredibilitete svojim programerima redovito daje i stimulacije”, pojašnjava Grubešić.

Opširnije na www.index.hr   (index.hr, foto: plavatvornica.hr)