IZ VIROVITIČKOG LISTA: Požara je sve više, a vatrogasaca i dobrovoljnih vatrogasnih društava sve manje

U Virovitičko-podravskoj županiji u okviru Županijske vatrogasne zajednice djeluju dvije javne vatrogasne postrojbe, Virovitica i Slatina te 62 dobrovoljna vatrogasna društva s ukupno 993 vatrogasca, od običnog vatrogasca do višeg vatrogasnog časnika prve klase. No, samo njih 280 imaju liječničku potvrdu da mogu sudjelovati u gašenju požara ili dugim akcidentnim situacijama. Zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Stjepan Venus kazao nam je da je problem u nedostatku sredstava koja se izdvajaju za vatrogastvu, ali i u sve manjem broju vatrogasaca u DVD-ima prisutan i kod nas.

– Kao i u drugim segmentima života, tako je i u vatrogastvu, posebno u dobrovoljnom vatrogastvu. Mladi, pa i oni stariji nemaju više toliko vremena baviti se ovim pozivom jer se moraju boriti za goli život. Jedan dio njih je iz tih razloga iselio, a dio ih je u traženju posla kod nas pa nisu zainteresirani za taj poziv. Kada uz to uzmemo u obzir i nedostatna financijska sredstva te stara vozila i opremu, nije čudo što ima sve manje vatrogasaca i vatrogasnih društava. Naša županija uglavnom je poljoprivredna, što znači da ovdje zbog usjeva, šuma, raslinja i ostaloga ima što gorjeti, a požari su često i velikih razmjera s velikom materijalnom štetom i nažalost ljudskim žrtvama.


VEĆ DANAS JE PREKASNO DA BI SE NEKE STVARI POČELE RJEŠAVATI

Uzmite u obzir samo podatak da mnoga dobrovoljna vatrogasna društva još rade s traktorima s cisternama ili imaju vatrogasna vozila s početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a takvo ima čak i JVP Slatina – o problemima u vatrogastvu kazao nam je Stjepan Venus. Zimi gore dimnjaci, krovovi kuća, šupe, a dolaskom ljepšeg vremena zbog visokih temperatura zraka gori skoro sve, od kuća, do poljoprivrednih kultura, šuma, trave, otpada i ostaloga. Zna se dogoditi da u jednom tjednu bukne i desetak požara, ponekad čak i više. Samo zahvaljujući hrabrosti, predanosti i spretnosti onih vatrogasaca koji su ostali, rezultati su zadovoljavajući, no postavlja se pitanje do kada će biti tako.

Bez obzira na sve vatrogasci s područja naše županije među najboljima su u Hrvatskoj, stručni su, obrazovani i odgovorni. Rijetko tko od njih se žali na nešto, a rade vjerojatno najteži posao, od borbe s vatrom do izvlačenja unesrećenih u akcidentnim situacijama i mnogim prometnim nesrećama.
Reklo bi se u žargonu da za to treba imati želudac, ali prije svega veliko srce. Pitanje je što vatrogasci još mogu dati, jer što će im na kraju ostati. Požara neće biti manje, može ih biti isto ili samo više, a vatrogasci nam odlaze, oprema i vozila zastarijevaju, a novaca nema. Netko bi rekao, ” već danas je prekasno da bi se neke stvari počele rješavati”, a tako je i u vatrogastvu.


SREDSTVA ZA VATROGASTVO TREBA RIJEŠITI DRŽAVA

Sredstva za javne vatrogasne postrojbe za 2017. manja su nego 2009. godine, odnosno sredstva koja je Vlada osigurala za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini osigurano je 302.815.608 kuna. Za vatrogastvo dio financija izdvajaju županija, gradovi, općine, pa čak i mjesni odbori, ali ona su premala da bi se veliki problemi riješili. Prema mišljenju vatrogasaca, njihov bi se problem trebao rješavati od vrha.

(www.icv.hr, tekst i foto: Bruno Sokele)