Kombinirana mirovina moći će se nasljeđivati, no ove stvari morate znati prije nego što se odlučite za nju

Foto: ilustracija

Priznavanjem mirovinskog dodatka i članovima drugog stupa kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa postaje povoljnija opcija za većinu budućih umirovljenika. Za razliku od mirovine iz prvog stupa, koja se računa po jedinstvenoj formuli, za mirovinu iz drugog stupa postoje četiri modela isplate, piše tportal.hr. U nastavku pojašnjavamo uvjete isplate mirovine iz drugog stupa i pravila nasljeđivanja mirovinskih prava.

Prema novim pravilima za odlazak u mirovinu koja su stupila na snagu početkom godine, svi građani koji su obavezno uključeni u drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje, a riječ je o rođenima 1962. godine i mlađima, moći će birati kombiniranu mirovinu ili povratak u prvi stup.

Za one koji se odluče primati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa Vlada će osigurati dodatak od 20,25 posto za dio mirovine koja se prima iz prvog stupa, a onima koji će primati mirovinu samo iz prvog stupa taj će dodatak iznositi 27 posto. Izračuni Ministarstva rada pokazuju da će se ostanak u kombiniranoj mirovini, uz dodatak od 20,25 posto za prvi stup, isplatiti građanima čija je prosječna plaća iznad 80 posto prosječne plaće, odnosno onima koji u ovom trenutku zarađuju više od 5000 kuna.

Ako se prilikom odlaska u mirovinu odlučite za kombiniranu isplatu, glavninu mirovine dobivat ćete preko HZMO-a (prvi stup), a drugi dio isplaćivat će vam mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) u koje prebacujete novac ušteđen u drugom stupu. Mirovina iz drugog stupa je kao i ona iz prvog, doživotna, a njezina visina ovisi o ušteđenom iznosu, životnoj dobi i modelu raspodjele mirovinskih prava.

Prije sklapanja ugovora s MOD-om morate odabrati model isplate kojim se određuje tko i pod kojim uvjetima sudjeluje u korištenju mirovinskih prava.

Ovisno o mogućnosti nasljeđivanja, predviđena su dva osnovna modela – pojedinačna i zajednička mirovina. Pritom svaki od navedenih modela može imati zajamčeno razdoblje isplate ako se tako ugovori. Osnovno je pravilo da ako u vrijeme umirovljenja nemate supružnika, morate izabrati jedan od dva oblika pojedinačne mirovine. Ako se odlučite za pojedinačnu doživotnu mirovinu, ostvarit ćete najviši iznos mirovine. Međutim u tom slučaju nakon vaše smrti nitko ne nasljeđuje mirovinska prava.

Pojedinačna doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem, koja je nešto niža, podrazumijeva uključivanje nasljednika po vašem izboru. U slučaju vaše smrti prije isteka zajamčenog razdoblja, koje može biti od pet do 20 godina, imenovanim nasljednicima osiguravate isplatu određenog postotka mirovine do kraja ugovorenog razdoblja.

Ako u vrijeme umirovljenja imate supružnika, birate između jednog od dva oblika zajedničke mirovine. Izborom zajedničke doživotne mirovine omogućujete supružniku da u slučaju vaše smrti nastavi doživotno primati vašu mirovinu iz drugog stupa u punom iznosu. Pritom početni iznos mirovine, osim o ušteđenoj svoti i vašoj životnoj dobi, ovisi o dobi vašeg supružnika.

Ako se odlučite za zajedničku doživotnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem, omogućujete imenovanim nasljednicima primanje određenog postotka mirovine u zajamčenom razdoblju (od pet do 20 godina) u slučaju da i vi i vaš supružnik umrete prije isteka ugovorenog razdoblja.

U slučajevima isplate zajedničke mirovine sa zajamčenim razdobljem, iznos mirovine koji se isplaćuje supružniku ne može biti manji od 60 posto mirovine koja se isplaćivala korisniku, a iznos mirovine koja se isplaćuje imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 posto mirovine koja se isplaćivala korisniku.

Postoje i neka dodatna zakonska ograničenja prilikom odabira oblika mirovine, kojima se reguliraju specifični slučajevi. Ako u vrijeme umirovljenja supružnik ima manje od 50 godina života, korisnik mirovine mora izabrati pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem, pri čemu za imenovanog korisnika treba imenovati svog supružnika ako je nezaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode.

Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine može odabrati zajedničku ili pojedinačnu mirovinu, ali pojedinačnu mirovinu može odabrati samo uz njegovu suglasnost. U slučaju da je u vrijeme umirovljenja bračni drug stariji od 50 godina, nije zaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine mora izabrati neki od modela zajedničke mirovine. (tportal.hr)