Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić, gostovao je u Dnevniku Nove TV govoreći o prvih mjesec dana nove Vlade, ali i lošim učincima koje je ostavila prethodna garnitura koja je na vlasti bila posljednje četiri godine. Prvi stvarni učinak nove Vlade mjerit će se kroz proračun na kojem se intenzivno radi, a jedan od stupova na kojima Vlada temelji gospodarski rast je i bolja iskorištenost novca iz EU fondova.
Podaci o iskorištenosti novca iz EU fondova se razlikuju – vaš prethodnik je tvrdio da smo bili izvrsni u privlačenju novca – što vi kažete?
– Da smo bar bili izvrsni, ali nažalost nismo. Još od prošlog razdoblja 2007-2013 povukli smo samo 57 posto sredstava. Do kraja godine imamo šansu povući sve. Sumnjam da ćemo uspjeti s obzirom na loše odrađen posao prije. A iz razdoblja 2014-2020 smo povukli zapravo vrlo vrlo malo tek nekoliko posto i čeka nas velik posao – kazao je ministar Tomislav Tolušić.
Koliko nam je novca u ovoj godini na raspolaganju?
– Ja očekujem da ćemo ove godine ugovoriti oko 2,4 milijarde eura projekata od čega će biti plaćanja u državni proračun malo manje od milijardu. To je nešto što je realno za očekivati.’
Za koje projekte? Zadnji je natječaj za očuvanje kulturne baštine.
– Kulturna baština je natječaj koji je izašao prije 20-ak dana i koji je već praktički gotova cijela lokacija zato što je bilo relativno malo novaca. To ćemo povećati. Ide natječaj za prirodnu baštinu, nadamo se da uskoro ide natječaj i za Pelješki most. U ovoj godini ćemo objaviti 220 natječaja. U prošloj godini je to bilo oko 80. Tu se vidi ta razlika i ono što želimo i na koji način ćemo povući taj novac.’
Što su prioriteti među projektima?
– Promet, tu prije svega mislimo na željeznicu i dio cestovnog prometa. Kulturna baština, bolnice, zdravstvena zaštita, studentski domovi, razvoj malih i srednjih poduzeća, razvoj znanstvene infrastrukture… Ima puno toga, sve nam stoji na raspolaganju ali moramo pokrenuti procedure i olakšati stvari.’
Stalno se spominje da je novca puno a nema kvalitetnih projekata. U čemu je problem?
– Ja mislim da projekata ima i to se vidi iz baze projekata. Ima li ih dovoljno o tom potom, ali činjenica je da smo kao država zakomplicirali sve što smo mogli, da su nam procedure strašno teške za prijavitelje, pogotovo za privatni sektor i to je ono što moramo učiniti. Da u tom segmentu olakšamo prijaviteljima da što prije dođu do navaca i da dođu do što više novaca.
Hoće li biti promjena u visini minimalnih potpora, koje su zapravo previsoke malim i srednjim poduzetnicima, a još se uvjetuje i veliki polog?
– Natječaj za poduzetnike je u biti pokazao koliko je to bilo loše pripravljeno. Od 150 milijuna eura koji su na raspolaganju povučeno je do sada samo nekakvih 7 milijuna eura što je zapravo vrlo loše. Do kraja mjeseca će biti olakšane procedure i prijavitelji će se moći prijaviti po lakšim procedurama i nadam se povući što više novca i da će biti što više prijava.’
Ista je situacija i u poljoprivredi. Je li fer da se po istim kriterijima natječu mali i veliki?
– Mislite na prošli natječaj za ruralni razvoj koji je nažalost dopustio da se tamo javljaju povezana društva i gdje je dobar dio novca otišao velikima umjesto malima. Po meni to nije dobro i tako neće biti ubuduće.’
Možete li vi utjecati na to ili je to završena priča?
– Ovaj natječaj mislim da je završena priča. Ako ga poništimo izgubit ćemo 100 milijuna eura, mislim da je to loše.’
A u budućima?
– Ubuduće će morati biti drugačije.’
Istaknuli ste da ćete posebno brinuti o 5 slavonskih županija koje imaju veliki razvojni potencijal. Gdje tu zapinje?
– Ne zapinje nigdje. Slavonske županije su do sada bile najveći korisnici EU fondova, imaju najviše projekata. Treba ih samo dalje poticati i razvijati kao i uostalom i sve druge hrvatske županije. Daćemo veliki naglasak na županijske razvojne agencije koje mogu biti pravi prepoznavatelj tih projekata koji su na terenu. Jačat ćemo ih, dat ćemo im financijsku potporu i vjerujem da ćemo rezultate vidjeti već za nekoliko mjeseci.’
A što je s ostalim županijama, gdje kod njih zapinje? Gdje su tu problemi?
– Pa nisu svi bili jednako uspješni. Nisu svi dovoljno ulagali u ljudske kapacitete. Nije isto imati 20 ljudi u razvojnoj agenciji ili 5. Neki su to prepoznali. Ajmo reći da su možda ovi siromašniji bili bolji u svemu tome.’
Koja vrsta projekata najbolje prolazi? Imate li možda neke pozitivne primjere?
– Ovo sve što je bilo vezano uz poljoprivredu. Puno više prijava je bilo nego što je bilo novaca. Kulturna baština, opremanje dnevnih bolnica… Vjerujem da će tako biti i u natječajima za prirodnu baštinu i općenito za podzetničku infrastrukturu. Kada govorimo o natječajima na koji se javljau općine, gradovi ili županije tu je popunjenost maksimalna.’
Ono što nas zanima jest zapošljavanje mladih. Na raspolaganju nam je 132 milijuna eura, a do svibnja moramo potrošiti predujam od 26 milijuna. Jesu li dokumenti spremni?
– Dokumenti nažalost, nisu spremni ali će, nadam se, biti spremni do tog roka. Zašto nisu spremni morate pitati onu ekipu koja je vodila ministarstvo u zadnje 4 godine.’
Ali vi ćete morati surađivati. Suradnja mora postojati.
– Suradnja u ova četiri tjedna s ministarstvima je izvrsna. Moje ministarstvo je koordinator u svemu tome, tako je trebalo biti od početka. Nažalost, te koordinacije do sada nije bilo, ali za sada je izvrsna suradnja s ministrom Olegom Butkovićem i ministrom Darkom Horvatom i ministricom Nadom Šikić. Zapravo sa svim ministarsvima s kojima moramo surađivati.’
Ima li problema u suradnji s koalicijskim partnerima, tj. s Mostovim ministrima?
– Ne, suradnja je apsolutno odlična sa svim ministrima s kojima sam do sada imao prilike surađivati kroz europske fondove. (www.dnevnik.hr, Fotografija: screeshot Nova TV)