Izravna strana ulaganja u Hrvatsku prošle godine pala za 91 posto

Prema preliminarnim podacima HNB-a, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj je godini iznosio 128 milijuna eura. Isključimo li tzv. kružna ulaganja (koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) iz lipnja 2014. godine, izravna inozemna ulaganja su u 2015. godini za 1,3 milijardi eura niža u odnosu na isto razdoblje 2014. što je pad od 91% na godišnjoj razini, navode analitičari RBA.

U protekloj godini najveći dio inozemnih stranih ulaganja došao je iz vlasničkog ulaganja u proizvodnju duhanskih proizvoda, što je dominantno posljedica zaključenja kupoprodajnog ugovora o prodaji Tvornice duhana Rovinj (TDR) u vlasništvu Adris grupe s multinacionalnom kompanijom British American Tobacco (BAT) krajem rujna prošle godine (510 milijuna eura).

Međutim, navedeni pozitivan doprinos najvećim je dijelom negativno neutraliziran uslijed knjiženja evidentiranih gubitaka banaka uzrokovanih konverzijom kredita u švicarskim francima u euro. Naime, u djelatnosti financijskog posredovanja, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, u prošloj je godini zabilježena negativna vrijednost od gotovo 600 milijuna eura. Dodatno, na razini 2015. godine zabilježena su i vlasnička ulaganja u sektor nekretnina (143 milijuna eura) te ulaganja u sektor trgovine na veliko i malo (103 odnosno 108 milijuna eura).

Neučinkovita javna uprava i pravosuđe glavna prepreka rastu ulaganja

Promatrajući statistiku stranih ulaganja prema zemljama, najviše izravnih ulaganja (612 milijuna eura) došlo je iz Velike Britanije (što je izravna posljedica već spomenute transakcije preuzimanja TDR-a). Slijede ulaganja iz Luksemburga (286 milijuna eura) te Njemačke (152 milijuna eura).

U razdoblju od 1993. godine (otkako je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja) do kraja 2015. godine, Hrvatska je zabilježila 29,6 milijardi eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući prethodno spomenuti učinak tzv. kružnih ulaganja, taj iznos je niži i iznosi 27,2 milijarde eura.

“Pored iznimnog značaja boljeg korištenja sredstava iz EU fondova, u sklopu predstavljanja tzv. ‘okvira za transformaciju Hrvatske’ nova Vlada je naglasila važnost intenziviranja ulaganja kao jednog od glavnih pokretača koji stvaraju najveće mogućnosti za gospodarski rast i opće povećanje produktivnosti.

No, potonje podrazumijeva brzo te učinkovito uklanjanje najproblematičnijih čimbenika poslovanja u Hrvatskoj (prvenstveno neučinkovitosti javne uprave i pravosuđa te kompleksnosti zakonodavstva), što je preduvjet za snažnije poticanje stranih ulaganja, posebice u sektor razmjenjivih dobara”, smatraju analitičari RBA.

(www.index.hr)