Đuro Bukvić: Općine treba osnažiti, a ne ukidati i pripajati

Sustav u kojem se sve manje novca izdvaja za jedinice lokalne samouprave, a sve više jača jedan centar odlučivanja za cijelu naciju, stvara problem centralizacije. Taj problem neće nestati rezanjem općina, nego upravo suprotno

Udruga općina posljednjih pet godina zauzima se za decentralizaciju i reformu javne uprave, inicira poboljšanja i daje prijedloge. Također, tvrdi da predložene reforme vode još većoj centralizaciji i neučinkovitosti sustava javne uprave. Kako se reforma provodi u drugim zemljama te kako bi je oni proveli u Hrvatskoj, otkrio nam je predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić.

Već se dugo raspravlja o prevelikom broju jedinica lokalne samouprave. Kakvo je vaše stajalište o tome?

– Slažem se da je reforma potrebna i naš je cilj stvoriti maksimalno učinkovit sustav na korist svim građanima. Reforma javne uprave ne treba se donositi preko noći niti temeljiti na medijsko-senzacionalističkom pristupu temi. Ona treba biti rezultat temeljite analize, studije učinkovitosti, preporuka iz Europe te se provoditi stručno i profesionalno.

Kad biste je vi proveli?

– Ponajprije treba gledati regulativu EU i primjere dobre prakse. Praksa EU nije zakidanje ili ukidanje ruralnih sredina, već upravo suprotno – njihov poticaj i razvoj. Imamo prilike vidjeti što se događa s vrlo centraliziranim državama poput Grčke, a Hrvatska je, nažalost, po centraliziranosti također visoko rangirana europska zemlja. Kako bi se stvorio učinkovit sustav javne uprave, naše je rješenje provedba triju temeljnih oblika decentralizacije: teritorijalne, funkcionalne i fiskalne. Prekrajanje granica ukidanjem jedinica lokalne i regionalne samouprave vrlo je popularna mjera koja se nudi u posljednje vrijeme, no ne i dovoljno dobro objašnjena. Općine su jedinice lokalne samouprave najbliže građanima pa ih je potrebno osnažiti, a ne ukidati ili pripajati. Kad su u pitanju funkcionalna i fiskalna decentralizacija, problem je u broju i opsegu ovlasti koje je država dodijelila lokalnoj samoupravi i novcu koji je u te svrhe namijenila i koji se redovito pokazuje nedostatnim. Sustav u kojem se sve manje sredstava izdvaja za jedinice lokalne samouprave, a sve više jača jedan centar odlučivanja za cijelu naciju, stvara problem centralizacije koji neće nestati rezanjem općina, već upravo suprotno; dodatno će se potvrđivati.

Fiskalna decentralizacija ključno je pitanje. Kakav je financijski položaj općina?

– Fiskalna sredstva lokalnih jedinica nisu dostatna za njihovo normalno funkcioniranje, što ne ide u prilog decentralizaciji ovlasti. Poreznim reformama oduzeta su prijeko potrebna sredstva općinama i sustav koji imamo usporedio bih s lošijim oblicima prikupljanja poreza u svijetu. Može se povući izravna veza između nestajanja hrvatskog sela i takvog načina oporezivanja. Uz fiskalnu reformu potrebno je ojačati i političku participaciju, a to znači potaknuti građane na sudjelovanje i odlučivanje o lokalnim proračunima, pa tako i o javnim poslovima. Svrhovita participacija znači stvaranje otvorene, efikasne, odgovorne, skromne i jeftine javne uprave, ali ne možete odlučivati o sudbini općina ako ste oduzeli pravo sudjelovanja mještanima tih istih općina.

Cijeli razgovor možete pročitati u novom broju Lidera koji je na kioscima. (liderpress.hr; Fotografija: Arhiva)