Na današnji dan: 4. lipnja

Amerikanci odbili primiti brod sa židovskim izbjeglicama iz Europe
Na današnji dan 1939. godine brod imena St. Louis, nakrcan s preko 900 židovskih izbjeglica iz Europe koji su bježali pred Hitlerovim nacističkim režimom, pokušao je pristati uz obalu Floride i iskrcati svoje putnike na sigurno. Brod je prethodno bio odbijen na Kubi, a odbili su ga i Amerikanci. Poslali su dva plovila Obalne straže, koja su pratila brod pazeći da ne pristane uz američku obalu. Neki tvrde da su Amerikanci ispalili čak i pucanj upozorenja. Kapetan broda Gustav Schröder, premda Nijemac, a ne Židov, jako se brinuo za putnike i čak je razmišljao da nasilno nasuka brod na američku obalu. Vlasti u SAD-u odbile su dati pristanak za pristajanja broda. Kapetan je zatim nastavio prema Kanadi, no židovski useljenici su i tamo odbijeni. Na kraju se brod vratio u Europu i Židovi su iskrcani u Belgiji, Nizozemskoj, Britaniji i Francuskoj. Tamo su u to vrijeme bili sigurni od progona, no uskoro je Hitler osvojio Francusku, Belgiju i Nizozemsku. U Holokaustu su poginula ukupno 254 Židova s broda, samo zato jer su ih u američkim zemljama odbili primiti. Ipak, Židovi su kasnije cijenili napore kapetana Schrödera i dali mu titulu “Pravednika među narodima” (kao i slavnom Oskaru Schindleru).

Predstavljen balon na vruć zrak
Braća Joseph Michel i Jacques Étienne Montgolfier 1783. godine javnosti su predstavili svoj montgolfière (balon na vrući zrak). Prvi baloni pojavili su se u Kini još tijekom 14. stoljeća. Talijanski fizičar i isusovac Francesco Lana Terzi, 1670. prvi je iznio ideju o ‘zračnoj lađi’, koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakrenih listova. Iako se taj projekt nije mogao ostvariti, ideja konstruiranja balona lakših od zraka bila je temelj daljem razvitku aerostatike. Braća Montgolfier izradila su veliki papirnati balon, a prvo javno puštanje izvršeno je na sajmištu mjesta Annonaya. Ispod prazne papirnate vreće upaljena je slama, te se balon počeo puniti. No nakon što ga više nisu mogli držati pustili su ga, a balon se naglo podigao do visine od gotovo 2.000 metara i ostao u zraku oko 10 minuta. Gledaljstvo, isprva razočarano i podrugljivo nastrojeno, nije moglo sakriti svoju oduševljenost. Braći Montgolfier pripala je titula pronalazača balona, no čast prvog leta u ‘montgolfièreu’ pripala je Pilatreu de Rozieru i markizu Arlandskom koji su još iste godine preletjevši Pariz, a umalo i poginuvši pri slijetanju, postali prvi svjetski letači.

Utemeljena i dodijeljena prva Pulitzerova nagrada
Columbia School of Journalism 1917. godine ustanovila je i dodijelila prvu Pulitzerovu nagradu. Energični i poduzetni novinski magnat Joseph Pulitzer od svog lista New York World napravio je glasilo ‘običnog čovjeka’. Pisanjem je započeo rat protiv velikih poslovnih monopola, lutrija, trgovine bijelim robljem, a naročito korupcije, što mu je brzo osiguralo slavu i bogatstvo. Zaklada koju je Pulitzer ostavio u svojoj oporuci je samo godinu dana nakon njegove smrti iskorištena za osnivanje poznate Columbia School of Journalism, te za dodjelu nagrada koje nose njegovo ime. Prestižnim nagradama, koje se dodjeljuju svakog travnja, odaje se prizanje za rad na 14 kategorija u području novinarstva, te sedam kategorija na području književnosti i ostalih oblika pisane umjetnosti. Primanje Pulitzerove nagrade u bilo kojoj od kategorija najveći je iskaz časti i profesionalnog priznanja, a njenom osnivaču sigurno bi bilo drago kada bi znao da je nagrada koja nosi njegovo ime najčešće dodjeljivana upravo onima koji su svojim pisanjem razotkrivali korupciju protiv koje se i sam svim silama borio.

Započela bitka kod Midwaya
1942. godine započela je bitka kod Midwaya, prekretnica u pacifičkom sukobu Japana i SAD-a, ali i jedna od prekretnica u cijelom Drugom svjetskom ratu. Japanska pacifička strategija bila je zauzeti velike prostore od Kine do Havaja i zatim se postaviti u defenzivnu strategiju. Do lipnja 1942. godine Japan je zauzeo gotovo sve planirane teritorije, osim Port Moresbeya na Novoj Gvineji što su Amerikanci spriječili pobjedom u bitci u Koraljnom moru. Sljedeći cilj bio je strateški važan otok Midway u čije je osvajanje krenulo više od stotinu bojnih brodova carske mornarice, među kojima su udarnu snagu činila četiri nosača zrakoplova i Yamamoto, najveći bojni brod na svijetu. Amerikanci su međutim ranije uspjeli probiti japanske komunikacijske šifre te su bili upoznati s neprijateljskim planovima kojima su odlučili parirati svojom flotom čiju su okosnicu činila tri nosača zrakoplova i dio avijacije na samom otočju Midway, što je donekle izjednačilo odnos snaga. U dvodnevnoj bitci Amerikanci su izgubili jedan, a Japanci tri nosača što ih je ostavilo bez mogućnosti osvajanja zračne nadmoći nužne za zaštitu brodova i samog desanta na otok, zbog čega su zapovjednici naredili povlačenje. Japanci su izgubili oko 250 zrakoplova i 120 pilota, te više od 2.000 mornara, vojnika i osoblja. Amerikanci su izgubili oko 150 zrakoplova i nešto više pilota od Japanaca. Bitkom kod Midwaya japanske pomorsko zračne snage su slomljene i zaustavljen je period njihove pacifičke ekspanzije.

(www.icv.hr)