Znate li što je toplinski val, a što toplinski udar?
Toplinski val je – dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ukoliko su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja.
Toplinski udar je – stanje organizma koje karakterizira povišena tjelesna temperatura koja nastaje zbog pojačane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka, kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela nisu više sposobni osloboditi višak topline u okolinu. Najvažniji mehanizam oslobađa viška topline je isparavanje znoja. Ako je postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati i tijelo nema načina da se riješi viška topline. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Svi takvi bolesnici umiru ako im se ne pruži pomoć.
Toplinski val je pred nama. Vrhunac toplinskog vala očekujemo od petka te u prvoj polovici tjedna pred nama kada bi se živa u termometrima iznad većeg dijelu VPŽ u hladu dizala od +34°C do +38°C. Inače apsolutni maksimum temperature zraka tijekom lipnja na području Virovitice 27.06.1965. godine iznosio je +39.2°C.
Vjerojatno se pitate zašto termometar u automobilu gotovo uvijek pokazuje temperaturu zraka višu u odnosu na stvarnu izmjerenu.
Standardno – temperatura zraka se mjeri na 2 metra visine iznad tla, na mjestu koje je zaklonjeno od izravnog sunčevog ili bilo kojeg drugog toplinskog zračenja (npr. dugovalnog sa Zemljine površine). Također, termometar ne smije biti izložen izravnom utjecaju vjetra. Najbolje mjesto koje će osigurati navedene uvjete jest meteorološka kućica (zaklon). Mjerni uređaji (termometri) koji nisu postavljenje po ovim standardima (WMO-a) pokazivati će odstupanja od realne vrijednosti (toplije ili hladnije).
Znajte i da je temperatura zraka na direktnom sunca veća je za 10°C do 15°C nego u hladu meteorološke kućice. Ili, da temperatura zraka u unutrašnjosti parkiranog automobila, koji je na suncu, za svega desetak minuta može porasti na čak 69°C.
Očekivani maksimum temperature zraka u prvoj polovici tjedna pred nama po zadnji izračunima izlaznih prognostičkih modela je +38°C. Tko zna, možda se približimo temperaturnom rekordu iz 1965. godine.
Jutarnje temperature zraka očekujemo od +15°C do +24°C u prvoj polovici idućeg tjedna (tople noći) . Najviše dnevne od +31°C do +38°C u prvoj polovici idućeg tjedna. Vjetar slab do umjeren južnih i jugozapadnih smjerova. Od sredine tjedna u okretanju na sjeverne smjerove. UV indeks vrlo visok 8,9-10/12.
Osvježenja na vidiku….
Kratkotrajne nestabilnosti (oblaci dnevnog razvoja) očekujemo od srijede do petka. Lokalno će nestabilnosti (grmljavinski pljuskovi) biti izraženiji. Analizirajući trenutne numeričke prognostičke izlaze velika je vjerojatnost promjene vremena u drugoj polovici idućeg tjedna. Naime, očekujemo dolazak frontalnih sustava s Atlantskog oceana na zagrijano europsko kopno. Sudar zračnih masa za posljedicu bi mogao imati lokalno i izraženije atmosferske razvoje. Velika je vjerojatnost lokalno i izraženijih grmljavinskih pljuskova/grmljavinskog nevremena.
Vjetar će od sredine tjedna naglo okrenuti na sjeverne smjerove uz pad temperature zraka.
Što nam „donosi“ srpanj?
Iznadprosječna toplina treba bi obilježiti srpanj. Uz manjak oborina. Pogled na „duge staze“ za kolovoz i rujan također ukazuje na veliku vjerojatnost iznadprosječno visokih temperatura zraka, te manjak oborina. Naravno da su mogući periodi od dan, dva ili tjedan hladnijeg ili prosječno toplog te prosječnog ili kišnog vremena. No gledajući mjesečnu bazu toplije i sušnije ipak.
Preporuke HZJZ-a za borbu protiv vrućine:
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu-dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.) Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge, i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan kuće, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka. Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće tzv. „smoothie“ ili pripremite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Pomognite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka. Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu.
Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć. Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe dulje traju.
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj. (www.icv.hr, Kristijan Paljar)