Hrvatski sabor je usvojio Konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji po prvi put u povijesti daje prednost OPG-ima, stočarima bez dovoljno zemlje te mladim poljoprivrednicima. Dosadašnji zakupci novi ugovor dobit će samo ako su ostvarili gospodarski program temeljem kojeg su ranije dobili zemljište u zakup, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske odobravat će svaki ugovor kako bi se spriječile malverzacije.
– Uveli smo mehanizme kontrole kako bismo osigurali pravičnu podjelu zemlje i spriječili sve ono negativno što je mučilo poljoprivrednike u lokalnog zajednici. Nema šerifa, nema nedodirljivih, nema zaslužnijih… Svi s jednakim uvjetima su jednaki. Da, prednost smo dali obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i stočarima bez zemlje jer oni bez privilegiranog statusa nikada zemlju dobili ne bi, a njihov status nam je od posebnog interesa jer su oni kičma naših ruralnih prostora. Bez njihovog razvoja i napretka nema života na tim prostorima. Zbog njih smo kreirali i poseban zakon koji će do kraja godine, nadam se, i zaživjeti – podcrtao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje donosi jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb za svoje područje uz mišljenje županije i suglasnost Ministarstva čime se poslovi raspolaganja prenose na jedinice lokalne i regionalne samouprave. Ako jedinica lokalne samouprave ne donese Program – Program donosi županija na trošak sredstva proračuna jedinice lokalne samouprave. Program raspolaganja sadrži: ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave, podatke o dosadašnjem raspolaganju i vrstu proizvodnje, površine određene za povrat i zamjenu u slučaju povrata, površine određene za prodaju (jednokratno – do 25%), površine određene za zakup, površine određene za zakup za ribnjake, površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka i površine određene za ostale namjene (jednokratno – do 5%).
Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem javnog natječaja provodit će jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva poljoprivrede (zakup, zakup zajedničkih pašnjaka i prodaja). Kod raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države nadzor provodi i Državno odvjetništvo budući da se svi ugovori prije sklapanja dostavljaju na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu.
Zakup poljoprivrednog zemljišta bit će na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Zakon omogućava da se i privatno poljoprivredno zemljište može radi zaštite tla, okoliša i ljudi, dati u zakup, ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (zapušteno, zakorovljeno, obraslo višegodišnjim raslinjem) i to na rok do 10 godina.
Izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji i mogućnost davanja takvog zemljišta sukladno Programu raspolaganja u zakup ili prodaju – povećat će obujam poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednike. Omogućena je bolja kontrola plodnosti tla kroz ispitivanje plodnosti tla za fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika za zemljište koje je upisano u ARKOD sustav. (www.mps.hr)
