NOVA SEZONA Crni humor, malograđansko licemjerje i nešto malo ljubavi

U narednoj sezoni publika Kazališta Virovitica imat će prilike pogledati premijerne izvedbe iznimno kvalitetnih dramskih tekstova. Sezonu tako otvara Bračno krstarenje (u engleskom originalu Sexy Laundry) kanadske dramatičarke Michele Riml, kojom se virovitičkoj publici predstavlja mlada redateljica Lea Anastazija Fleger, dok su glavne (i jedine) uloge u komadu pripale bračnom i glumačkom paru, Igoru i Vlasti Golub. Ova komična drama ujedno je i jedina nova predstava kojom ne dominira, ponekad i vrlo okrutan, crni humor. Komšiluk naglavačke nagrađivane hrvatske dramatičarke Nine Mitrović, naime, socijalno je angažirana drama u režiji Darija Harjačeka koja započinje – samoubojstvom. Suradnju s virovitičkim kazalištem nastavlja i redatelj Robert Raponja nanovo se prihvativši intrigantnog zadatka: Viktor ili djeca na vlasti kultni je komad francuskog nadrealista Rogera Vitraca te funkcionira kao ultimativna kritika malograđanstva. Tu je i drama DNK britanskog dramatičara i scenarista Dennisa Kellyja koja kroz likove bullyingu sklonih tinejdžera prokazuje koruptivne mehanizme društva. Svi su ovi tekstualni predlošci, s iznimkom Viktora ili djece na vlasti, mahom djela suvremenih autora koja se očituju različitim razinama izuzetno gorke komike, što znači da se ove sezone gledateljima nudi široka paleta svih mogućih vrsta humora: od pučkog, brodvejskog i sitcom humora do nihilističkog cinizma, apsurda i hermetične avangardne dosjetke. Pritom teret tragične sudbine, i to tragične u sasvim modernom smislu te riječi, nikad nije previše udaljen od glavnih (anti?)junaka ovih drama, bilo da se pritom radi o njihovom strahu od starenja, smrti i svakodnevne učmale rutine, izgubljenosti pojedinca u društvu koje se ne brine o njemu, njegovoj duhovnoj i fizičkoj pogibiji od pritiska društvene većine ili vlastitom moralnom suočenju s počinjenim nedjelom.
Osim premijernih naslova, gledatelje očekuju i reprize nagrađivanih i posjećenih predstava iz prethodnih sezona. Kao osobito uzbudljiva ovom prilikom treba istaknuti višestruko nagrađivana ostvarenja za djecu i mlade. Tu su šokantni 2.14, drama o nedostatku komunikacije između roditelja i mladih, lutkarska predstava Kaštanka, zasnovana na poznatoj noveli Antona Pavloviča Čehova, i Nevidljiva, fascinantno kazališno ostvarenje o mogućnosti zajedničke izgradnje kreativnijeg, socijalno pravednijeg, novog i boljeg svijeta.
Stoga, uzdajući se u novi i bolji svijet, čije bi mehanizme trebalo iskušavati upravo kazalište čak i kad sve druge institucije zakažu, i ove Vas sezone pozivamo da ostanete ili postanete naša vjerna publika. Otisnite se s nama na – prigodno rečeno – još jedno krstarenje u „bračnom“ savezu između glumaca i publike, jedinih elemenata izvedbe bez kojih je apsolutno nemoguće zamisliti kazališnu umjetnost.

Michele Riml: BRAČNO KRSTARENJE
Inženjer Zdravko Lončar i njegova supruga, agentica nekretninama i prezaposlena majka troje djece, Suzana Lončar, u hotelskoj sobi pretjerano mondenog hotela Haut’L pokušavaju razriješiti bračnu krizu. Supružnici su zašli u pedesete godine života i, bombardirani frustrirajućim slikama (tuđih) savršenih života predstavljenima kroz medije, pop kulturu i sve moguće društvene mreže, polako popuštaju pod teretom vlastitih seksualnih inhibicija i brojnih izazova svojih srednjih godina. Predstava Bračno krstarenje, zasnovana na drami hvaljene kanadske dramatičarke Michele Riml, dobiva posebnu emotivnu i simboličku dimenziju jer će u njoj zaigrati bračni i kazališni par Vlasta i Igor Golub, čiji „brak“ s Kazalištem Virovitica, kao i onaj privatni, stvarni, broji dvadeset i osam godina – dakle, tek tri godine više od fiktivnog braka Zdravka i Suzane. Stoga je upravo na vama, draga publiko, da im se pridružite u proslavi te višestruke i ponešto metareferencijalne obljetnice. Druga posebnost ove predstave je u tome što će se njome virovitičkoj publici prvi put predstaviti mlada i hvaljena redateljica Lea Anastazija Fleger.
Nina Mitrović: KOMŠILUK NAGLAVAČKE
Nina Mitrović zasigurno je jedno od najizvođenijih imena među hrvatskim dramatičarima i dramatičarkama, i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Njezina hit predstava Kako život, u produkciji zagrebačkog Kazališta Moruzgva, u dvije je protekle sezone polučila ogroman uspjeh kod publike i kritike podjednako, a imala ju je prilike vidjeti i virovitička publika. Stoga će njezinu društveno angažiranu i nagrađivanu dramu Komšiluk naglavačke ove sezone premijerno izvesti i virovitički glumački ansambl u suradnji s Gradskim kazalištem Zorin Dom iz Karlovca te režiji Darija Harjačeka. Crnohumorna drama počinje s Huklijom koji stoji na krovu nebodera, neodlučan u svojim nakanama: skočiti ili ne skočiti? (Ne)srećom, Bog odlučuje umjesto njega, objašnjava nam Huklija u svojem monologu-prologu, te ga s leđa gurne preko ruba krova. Padajući, Huklija svjedoči privatnim sukobima i nedaćama u stanovima zgrade koju je osobno sagradio, kat po kat, a u tom mu se slobodnom padu, sukladno Murphyjevom zakonu mnogo više nego zakonima fizike, ubrzo pridružuju i ostali „letači“.

Roger Vitrac: VIKTOR ILI DJECA NA VLASTI
Viktor ili djeca na vlasti provokativno je dramsko djelo od iznimne važnosti za povijest francuske književnosti, proizašlo iz pera „prognanog“ nadrealista i, zajedno s Antoninom Artaudom i Robertom Aronom, suosnivača legendarnog avangardnog kazališta, Théâtre Alfred Jarry. Viktor je svoju praizvedbu doživio u prosincu 1928. godine, na pozornici Comédie des Champs-Elysées. Nadrealna i okrutno crnohumorna drama obrušila se tada na malograđanski licemjerni moral i napuknuća u tradicionalnim obiteljskim vrijednostima. Čini se da aktualnije našoj stvarnosti ne može biti, stoga je sasvim jasno da je pred glumačkim ansamblom predstave koju ćete sljedeće sezone gledati u Kazalištu Virovitica ležao intrigantan, uzbudljiv i odgovoran zadatak. Naime, glavni antijunak drame, Viktor iz naslova, dječak je visok 180 centimetara koji upravo navršava svoj deveti rođendan. Dekadencija skrivena iza društvene fasade buržoazije njegovim drskim manipulacijama biva indiskretno razotkrivena u nizu nevjerojatnih događaja, iako ne nužno na konvencionalno razumljiv način. Ključna misao ove drame glasi: „nema više djece, djeca nikad nisu ni postojala“.
Dennis Kelly: DNA
Znam što ste učinili prošlog ljeta naziv je donekle popularnog američkog filma horror slasher žanra iz druge polovice devedesetih: u njegovom je fokusu skupina tinejdžera koja trpi zastrašujuće posljedice umorstva što su ga skrivili vlastitom nepažnjom. I dok drama britanskog pisca, dramatičara i scenarista Dennisa Kellyja ne obitava na istom žanrovskom polju kao i spomenuti slasher upitne kvalitete, njezini performativni potencijali itekako pobuđuju osjećaj jeze u gledatelju. Tematski se donekle nadograđujući i naslanjajući se na nagrađenu predstavu virovitičkog kazališta 2.14, DNA kao svoje glavne antagoniste, u potpunom manjku likova heroja kao protuteže, također okuplja skupinu tinejdžera čiji je bullying otišao predaleko. Naime, kad shvate da su ubili školskog kolegu, srednjoškolci predvođeni malim sociopatom Philom čine sve što mogu da zataškaju svoj zločin. Naznake društvene i političke alegorije naspram čije se težine djelo poput, primjerice, Šoljanovog Kratkog izleta može učiniti kao vedra pustolovna pričica, Kelly podastire kroz niz naizgled nehajnih i prozračnih, beketovski apsurdnih, duboko deprimirajućih kazališnih situacija.

Sara Lustig i Goran Vučko BAJKOVITA HRVATSKA
Predstava pod radnim nazivom “Bajkovita Hrvatska” nastat ce kao autorski projekt Sare Lustig i Gorana Vučka. Predstava je namjenjena za djecu od 4 do 10 godina, te služi kao odgovor autora na poplavu Disneyevskih i modernih bajki iz američke produkcije. Autori će stvoriti predstavu temeljenu u potpunosti na hrvatskim narodnim bajkama, kako bi djecu od najranije dobi upoznali s hrvatskom kulturnom baštinom koja ima bogatu i dugačku tradiciju, ali koja je često zapostavljena od strane hrvatskih kazališnih stvaratelja. “Bajkovita Hrvatska” stvorit će za svoju dječju publiku poetične, edukativne, zabavne svjetove koji su dio i njihovog, odnosno našeg, kulturnog naslijeđa.

Hugo Von Hoffmanstahl: SVATKOVIĆ
Austrijski pisac Hugo Von Hoffmanstahl Svatkovića je napisao 1911. godine, inspiriran žanrom srednjovjekovnih misterija, odnosno istoimenim moralitetom iz 15. stoljeća. Praizvedba drame održana je 1. prosinca 1911. u Cirkusu Schumann, u režiji znamenitog Maxa Reinhardta, dok su tijekom godina glazbu za djelo pisali mnogi istaknuti skladatelji. Svatković se redovito izvodi na Salzburškom festivalu, a bio je i inspiracija za nebrojene igrane filmove. Zadatak da na virovitičke kazališne daske postavi Svatkovića pripao je slovenskom redatelju Sami M. Strelecu. Publici pak preostaje provjeriti što se zapravo skriva iza šarenila i kiča ove inscenacije drame o jedermannu: očaj, korupcija, nasilnička pobjeda jačega nad slabijima, ili slabijeg nad jačima? Trijumfira li na završetku predstave iskrena – ili ipak neiskrena – želja lošeg čovjeka za pokajanjem?

Vaclav Havel: AUDIJENCIJA
Audijencija iz 1975. prvi je Havelov komad čiji je glavni lik Vanjek, pisac. Njegova je umjetnička djelatnost zabranjena od strane čehoslovačkog komunističkog režima. Ova blago apsurdna jednočinka zasnovana je na dijalogu između glavnog lika i njegovog poslodavca, pivničara Sladeka, zaduženog za špijuniranje svojeg sugovornika. Kako je Havel u vrijeme kad je napisao dramu također bio zabranjen pisac, djelo je izvođeno krišom, u sobama umjesto u kazalištima… Predstava Audijencija i ove se sezone vraća na daske Kazališta Virovitica, u režiji Dražena Ferenčine i glumačkim izvedbama Draška Zidara i Gorana Košija.
Dubravko Habek: BIJELA KUGA
1918. godine primalja Elizabeta Schwarz svojem sinu, koji se upravo vratio s bojišta, pripovijeda o svojem iskustvu rada u selu Velika Ciglenica, gdje je 1877. stigla kao mlada babica i zatekla nesigurne uvjete u kojima su žene rađale djecu i pobacivale plodove. Tako započinje kazališna adaptacija romana Bijela kuga u dramaturškoj obradi Beatrice Kurbel. Borba protagonistice drame, primalje Elizabete, posvećena je suzbijanju bijele kuge koja u romanu ginekologa Dubravka Habeka idejno prijeti s porođajnih postelja i namjerno induciranih pobačaja mnogo više nego s nadolazećeg rata. Ovom predstavom Kazalište Virovitica nastavilo je suradnju s redateljem Robertom Raponjom i Umjetničkom akademijom Osijek, već ovjenčanu brojnim nagradama za predstavu 2.14.
David Paquet 2:14 h
2.14 h drama je frankofonog Kanađanina, Davida Paqueta, namijenjena prvenstveno tinejdžerskim generacijama, ali i njihovim roditeljima i nastavnicima. Radi se o pitkom i duhovitom dramskom uratku koji kroz izmjene brzih, britkih replika i dramaturgiju kratkih rezova izgrađuje napetu dramsku situaciju tempiranu da eksplodira upravo u trenutku kad publika očekuje sretan kraj, metodom šoka premještajući sadržajni fokus predstave u samo žarište društvenog problema. Predstava 2.14 h, u izvedbi virovitičkih glumaca i studenata diplomske razine studija Glume i lutkarstva, na 19. susretu HC Assitej u Čakovcu 2016. godine osvojila je nagrade za najbolju predstavu u cjelini i za kolektivno glumačko ostvarenje, dok je njezin redatelj Robert Raponja nagrađen za najbolju režiju.

Anton Pavlovič Čehov: KAŠTANKA
Trenutačni apsolutni favorit virovitičkog kazališnog repertoara, malo režijsko remekdjelo, nezaustavljiva, prekrasna, burna a samozatajna provala eruptivnog talenta, kao i višestruko nagrađivana predstava – sve je to Čehovljeva Kaštanka u režiji Vjere Vidov. Kaštanka je jedna od najslavnijih kratkih priča bespoštednog satiričara društva, A. P. Čehova, u kojoj su ljudske slabosti prikazane iz perspektive psa. U ovoj famoznoj predstavi namijenjenoj djeci, ali i odraslima, napose onima koji „vječno ostaju djeca“, pokušajte saznati odgovor na pitanje: koliko je čovjek ljubavi sposoban pružiti, koliko je slijepo odani pas spreman mazohistički pretrpjeti od gospodara kojem bezuvjetno služi, i kakvim se sve izgovorima taj gospodar služi kada je njegova ljubav manjkava?

Maja Pelević: NEVIDLJIVA
Nevidljiva iz naslova djevojčica je koja odbija prihvatiti svijet lažnog optimizma i statusnih simbola kakav joj pasivno-agresivnim metodama nameću karikature njezinih roditelja. Susret s takozvanom Nevidljivom djecom, koju njezina majka s gađenjem naziva „prljavom djecom iz susjedstva“, odredit će identitet buntovne Nevidljive. U režiji Nikole Zavišića, prekrasan dramski tekst za djecu Maje Pelević oživio je u originalnom i suvremenom scenskom uprizorenju unutar kojeg izvođači zaista stvaraju cijeli jedan novi svijet, svijet društvenih pravila zasnovanih na solidarnosti, empatiji, zajedništvu i kreativnosti. O komunikaciji koju je Nevidljiva već uspjela ostvariti sa svojom publikom govore i brojne nagrade koje je predstava osvojila.
Lovorka Trdin: ZLOGRBA
Crpeći inspiraciju iz svoje okoline, Ria Trdin svojoj je kćeri namijenila poučnu bajku pod nazivom Zlogrba. U svojim odraslim danima kći je otpuhnula prašinu s te stare priče i odlučila je podijeliti s drugom djecom. Bajka je to o pokvarenoj vještici Zlogrbi koja želi biti mlada i zanosna sve dok je ne promijeni dobrota djevojčice Lovorke. Zlogrbino srce, zaboravljeno na ormaru, otkriva da je vještica postala zla zbog nesretne ljubavi… Ova je predstava za djecu ostvarena u suradnji s Umjetničkom akademijom Osijek. (www.icv.hr, dg)