Svakog drugog vikenda u svibnju, od 2006. godine, obilježava se Svjetski dan ptica selica (World Migratory Bird Day) radi podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite ptica selica i njihovih staništa. Inicijativa za obilježavanje tog dana pokrenuta je pod pokroviteljstvom Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija).
Ove godine tema Svjetskog dana ptica selica je “Zaštitimo ptice: budi rješenje za plastično zagađenje!”
Plastika je zbog svojih svojstava (savitljivost, trajnost, lakoća) i niske cijene u samo nekoliko desetljeća postala sveprisutna. Godišnja proizvodnja plastike veća je od 300 milijuna tona, te pripada među najraširenije materijale na svijetu. Procjenjuje se da oko 8 milijuna tona plastičnog otpada svake godine ulazi u svjetske oceane. Plastika se koristi samo za trenutak u usporedbi sa životnim ciklusom od 20 do 500 godina. Golem dio proizvedene plastike služi kao plastika za jednokratnu upotrebu, a ona vrlo brzo gubi vrijednost spaljivanjem, odlaganjem na deponijima ili postaje morski otpad. Prirodno se ne razgrađuje, a plutajući ”otoci” plastike u moru mogu ostati tisućama godina. Čim otpad dospije u mora, kombinacija UV zraka i utjecaja valova, usitnjava plastične predmete poput vreća ili omota od hrane na sve manje i manje fragmente (mikroplastika). Ti se fragmenti mogu naći na svim razinama oceana, od površine do dna, od ekvatora do arktičkog leda.
Ptice se na svojim dugim selidbenim putovima susreću s prirodnim preprekama, lošim vremenskim uvjetima i s preprekama koje stvara čovjek. Rotirajuće elise vjetroelektrana, žice dalekovoda, visoke antene, pticama nevidljive velike staklene površine i visoke zgrade svake godine ubijaju i preusmjeravaju veliki broj ptica sa njihovih uobičajenih selidbenih puteva.
Koliko je situacija alarmantna, govori nam i broj od 1 milijun morskih ptica koje umiru od utjecaja plastike svake godine, a ta brojka iz godine u godinu raste. Najčešće vrste plastike koje završe na plažama i priobalju su: cigaretni opušci, plastične boce i čepovi, omoti i ambalaža prehrambenih proizvoda, slamke i žličice, plastične vrećice, plastične posude i pribor za jelo, mikroplastika (plastične čestice promjera do 5 mm), najlon i ostali ribolovni pribor.
Nažalost, krila ne pomažu pticama da izbjegnu opasnost od plastike. Ponašanje ptica prilikom hranjenja, čini morske ptice sklonima konzumiranju plastike. Plutajući na površini vode, prekrivena algama, plastika za jednokratnu uporabu lako se može zamijeniti s plijenom, i po obliku i po mirisu. Ptice nesvjesno hrane plastikom svoje piliće koji su još ranjiviji zbog nerazvijenih organa. Konzumacija plastike dovodi do kroničnog osjećaja gladi jer daje osjećaj punog želuca bez ikakve nutritivne vrijednosti, ali i trenutačnu smrt probijanjem unutarnjih organa zbog oštrih rubova. Istraživanje su pokazala da 90 posto morskih ptica ima plastiku u probavnom sustavu. Toksičnost (otrovnost) plastičnih materijala dodatna je prijetnja. Fragmenti (mikroplastika) mogu upijati i ispuštati otrovne kemikalije. Konzumacijom ribe i morskih plodova i mi također u svoj organizam unosimo plastiku jer je postala sastavni dio hranidbenog lanca (još uvijek nema dovoljno informacija o njenom utjecaju na ljudsko zdravlje).
Napušteni ribolovni alat jedan je od najčešćih uzroka ozljeđivanja ili uginuća ptica. Često su zarobljene ptice ograničene u kretanju i lako postaju plijen drugim životinjama. Može doći do infekcija ili utapanja ptica.
Svjetski dan ptica selica 2019. godine prilika je za udruživanje napora u rješavanju ozbiljnog problema plastičnog zagađenja i naglašavanja njegovih negativnih učinaka na ptice selice. Kako svaki pojedinac može pomoći u smanjenju plastičnog otpada? Jedan od mitova o plastici je da zamjene za plastiku nema. Postoje druge mogućnosti, ali to znači da trebamo mijenjati navike. Potrebno je ograničiti upotrebu plastičnih materijala i zamijeniti ih ekološkim alternativama. Odlagati plastiku na održiv način i koristiti inovativna rješenja, poput korištenja materijala organskog podrijetla koji se mogu više puta koristiti. Pridružiti se aktivnostima čišćenja na svom području, bilo na plažama ili uz rijeke, podržati lokalne i globalne aktivnosti protiv pretjerane uporabe i štetnog odlaganja plastike.
(virovitica-nature.hr)
