U moru pitanja koja se neprestano vrte po glavama roditelja djece s teškoćama i osobama s invaliditetom teško je pronaći sve odgovore. Gdje da potražim pomoć? Radi li se zaista o teškoćama? Koje stručnjake da potražim? Jesu li i druga djeca imala takve teškoće? Koja prava ima moje dijete, a koja prava imam ja kao roditelj? Gdje se mogu obratiti za stručnu podršku?
Više ne moraju lutati jer odgovore na ta i druga pitanja odsada je moguće pronaći na jednom mjestu, „Savjetovalištu za sve“, a koje je s radom počelo unazad nekoliko mjeseci.
ODGOVOR NA SVAKO PITANJE
Riječ je o projektu koji provodi Udruga za Down sindrom Virovitičko-podravske županije, no važno je napomenuti da je Savjetovalište namijenjeno roditeljima djece s teškoćama u razvoju te osobama s invaliditetom. Iako je Udruga za Down sindrom nositelj projekta, baš kako mu i ime kaže, u „Savjetovalište za sve“ dobrodošli su svi koji imaju bilo kakve teškoće u razvoju, sve osobe s invaliditetom te njihovi roditelji ili oni kojima je jednostavno potrebna topla riječ i savjet.
– Ideja za Savjetovalište nastala je iz same komunikacije s djecom i njihovim roditeljima, gdje smo shvatili da oni jako malo znaju o pravima koja im pripadaju. U želji da se olakšaju i pronađu odgovori na pitanja vezana za pravni i zdravstveni sustav kao što su to: otkud krenuti kada se kreće u bitku s papirologijom, gdje koji stručnjak radi i druga, oformljeno je Savjetovalište, u kojem su objedinjene sve te informacije na području naše županije – rekla je voditeljica projekta, psihologinja Sandra Matošina Borbaš te istaknula kako je Savjetovalište financirano od strane Virovitičko-podravske županije i Grada Virovitice.
Mnogo je onih koji ne znaju da imaju svoja prava, a oni koji znaju da mogu dobiti prava koja imaju, ne znaju kako da ih ostvare. Također, mnogo je onih koji znaju djelomično što im po zakonu pripada, a što ne, pa onda primjerice traže pravo na uvećani dječji doplatak, a ne traže doplatak za pomoć i njegu pri Centru. Iz tog razloga Savjetovalište objedinjuje sve informacije koje su potrebne, osobito odraslima, na jednome mjestu.
– Oni koji za to imaju uvjete, mogu dobiti uvećani dječji doplatak, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu jer dijete ima teškoće. Država im tu pomoć pruža, samo trebaju podnijeti zahtjev. Nažalost, to ne može niti jedna udruga odraditi umjesto njih, može samo pojedinac. Za dijete to mora roditelj, a za odraslu osobu, ukoliko ona to ne može sama, imenovani skrbnik. Da bi to sve „odradili“, moraju znati što i otkud trebaju početi te kojim redoslijedom ići – savjetuje S. Matošina Borbaš.
Roditelji djece s teškoćama u razvoju te osobe s određenim stupnjem invalidnosti često su suočeni s velikim životnim izazovima. Zato im jedno mjesto na kojem će im biti dostupne sve potrebne informacije vezane za papirologiju koju trebaju skupiti kako bi stekli određenu povlaštenost ili beneficiju, uvelike olakšava „proceduru“.
STOP LUTANJU
Odličan primjer koji jasno prikazuje problematiku papirologije dala nam je naša sugovornica.
– Jedinstveno tijelo vještačenja vještači prava iz mirovinskog i socijalnog osiguranja koja djeca imaju, odnosno to je doplatak za pomoć i njegu u socijalnom osiguranju ili osobna invalidnina, ovisi o teškoćama djeteta ili o poteškoći te pravo na uvećani dječji doplatak. Zakon dozvoljava da se to sve riješi jednim vještačenjem, odnosno da se na dva mjesta podnese zahtjev, ali da se na jednom mjestu vještači. Taj nalaz vrijedi za oba postupka, no važno je reći da taj nalaz ima svoj rok trajanja – upozorava naša sugovornica.
Kaže kako se često se događa da osobe podnesu zahtjev za doplatak, zatim prođu vještačenje, a za šest mjeseci saznaju da mogu dobiti i druga prava, poput doplatka za pomoć i njegu. Onda opet podnose zahtjev i prolaze vještačenje, a u međuvremenu im je prvi nalaz i vještačenje propalo jer je nalazu istekao rok trajanja.
„Borba s vjetrenjačama“ je i mnoštvo informacija koje kolaju internetom: ljudi nisu sigurni imaju li određeno pravo ili nemaju. Mnoštvo nedorečenosti i krivih informacija rezultiralo je idejom da se na broj telefona Savjetovališta mogu dobiti točne i provjerene informacije pa ne čudi što već na samom početku imaju mnogo poziva i upita.
OD SAVJETA DO STRUČNJAKA
– Najveći dio posla Savjetovališta dijeli se na dva dijela. Prvi je vezan za papirologiju, odnosno za uputstva koja se odnose na početak primanja prava, kao što je pravo na znak pristupačnosti, a drugi dio vezan je za traženje stručnjaka kao što su to psiholog, defektolog te logoped, odnosno treba li ići javnom ili privatnom specijalistu – otkriva Matošina Borbaš.
Kako bi informacije što bolje mogla prenijeti na osobe koje ih trebaju, Sandra Matošina Borbaš i sama se morala educirati, kako bi mogla neprestano biti u tijeku.
– Velika je pravna ‘zbrčka’ u našoj državi, a roditelji djece s teškoćom, odnosno djeca imaju dosta prava, no nikada dovoljno. Mnogi ne znaju da na rješenje koje donosi kako će se dijete školovati, roditelji imaju pravo podnijeti žalbu. Također, mnogi ne znaju da ako ulaze u pravni postupak, a imaju mala primanja, mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć. Iz tog razloga želja je bila objediniti na jednom mjestu hrpu tih informacija, čemu prethodi mnogo edukacija i konzultacija – kaže voditeljica ovog pohvalnog projekta.
Pomoćnici u projektu su osobe zaposlene u zdravstvu, mirovinskom osiguranju i u Centru za socijalnu skrb. Savjetovalište tako ima mogućnost da u slučaju problema ili nejasnoća za pomoć zamoli nekoga iz sustava, tko je u detalje upoznat s problematikom.
Bez obzira na to što je sustav poprilično kompliciran i što zahtjeva mnogo papirologije, u zadnjih nekoliko godina, kako kaže Sandra Matošina Borbaš, napravljeno je mnogo pomaka – sustav se ipak unaprijedio i olakšao pristup pomoći osobama kojima je ona najviše potrebna.
Brošurom o pravima educirati društvo
Registar prava osoba s invaliditetom na stranicama Ministarstva, za koji mnogi i ne znaju da postoji, a oni koji znaju za njega u većini slučajeva ga ne žele čitati zbog opsega, napisan je na 100-tinjak stranica. Iz tog razloga nastala je ideja da se sva prava pojednostave i objedine na jednom mjestu, kako bi prvenstveno osobe kojima su namijenjena, a i drugi oko njih, bile upućene u prava koja im pripadaju. Brošura će biti potom poslana u sve domove zdravlja, liječnicima, pedijatrima, školama, kako bi što više osoba bilo što bolje upućeno u prava koja po zakonu pripadaju osobama s invaliditetom. (www.icv.hr, lmh)