Vršnjačko nasilje dobrim se dijelom preselilo online, gdje su zlostavljači posebno ‘hrabri’ zbog anonimnosti iza koje se mogu sakriti. Po kojim znakovima možete prepoznati je li vaše dijete ili učenik žrtva cyberbullyinga, doznajte u tekstu.
Vrijeme koje provodimo online udvostručilo se u proteklih godinu dana, što se posebno odnosi na djecu i mlade, koji su školske klupe zamijenili online verzijom škole. Laptopi, tableti i mobiteli postali su dio dnevne rutine, a nakon što predavanja završe, djeca se nerijetko opuštaju uz online igre i društvene mreže.
Trenutno je među djecom najpopularnija igra Roblox, koju mjesečno igra vrtoglavih 150 milijuna korisnika. Iako se može činiti kao nedužno “igralište” za djecu na kojem se, kako autori kažu, uranja u 3D svijet, opasnost leži u tome što, lutajući platformom, dijete može ući u kontakt s bilo kojim igračem iz svijeta, ne znajući tko se zapravo krije iza zaslona. S obzirom na to da djeca ne znaju dovoljno dobro kritički rasuđivati, uloga je roditelja i odraslih upozoriti na opasnosti i prijetnje ne internetu. No u posljednje vrijeme sve je veći problem i vršnjačko nasilje na društvenim mrežama, piše 24 sata.
Nasilje putem interneta nikad ne prestaje
Današnje metode zlostavljanja djece većinom se odvijaju putem elektroničkih medija, pa se ova vrsta nasilja popularno naziva cyberbullying. Elektroničko nasilje uključuje različite oblike napada na pojedinca, slanje prijetećih poruka, osnivanje grupa koje podržavaju mržnju na društvenim mrežama i sl. Ova vrsta nasilja doživjela je pravi boom pojavom društvenih mreža, a razlog tomu je što se zlostavljači mogu skrivati iza internetske anonimnosti. Za žrtvu je posebno bolno to što uvrede ostaju trajno na internetu te ih drugi vršnjaci mogu vidjeti.
Osim zajedničkih karakteristika koje imaju “tradicionalno” i “moderno” vršnjačko nasilje, poput agresivnosti, namjere da se nekog povrijedi te nemogućnosti žrtve da se obrani, vršnjačko nasilje putem interneta sa sobom nosi nove opasnosti za žrtvu, a posebno je opasno to da ono nikad ne prestaje.
Uloga odraslih u zaštiti djece
Nedvojbeno je da na internetu postoje opasnosti, no rješenje nije u potpunosti zabraniti internet djeci. Umjesto toga djecu treba educirati te ih naučiti da budu oprezni kako bi u konačnici imali zdravo i uravnoteženo djetinjstvo. U sklopu projekta “EU Kids Online 2020.” provedeno je nacionalno istraživanje o rizicima i prilikama koje internet pruža djeci. U istraživanju je sudjelovalo 19 europskih zemalja, a rezultati za Hrvatsku donijeli su neke zanimljive podatke.
Tako je otkriveno da svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom ne zna promijeniti postavke privatnosti na društvenim mrežama. No s druge strane, dobre su vijesti da 96% djece barem ponekada dobiva savjete o sigurnom korištenju interneta od roditelja, nastavnika i prijatelja. Treba istaknuti i da, nakon što dožive neko negativno iskustvo na internetu, većina djece u Hrvatskoj najčešće o tome razgovara s roditeljima.
Upravo je to glavna uloga roditelja, koji bi trebali otvoreno razgovarati sa svojom djecom, čak i kad nema sumnje na neki problem. Tako djeci pokazuju da im mogu vjerovati. Svakom djetetu važno je pokazati da ne treba postojati razlika u ponašanju u stvarnom i virtualnom svijetu. Osim toga, ako ste roditelj, računalo smjestite na pristupačno mjesto u domu kako biste mogli znati koliko vremena dijete provodi online te postavite jasna obiteljska pravila o korištenju elektroničkih uređaja. Također svoje dijete možete zamoliti da vam pokaže stranice koje posjećuje i što na njima radi. Tako s djetetom gradite povjerenje.
Znakovi za roditelje
Rezultati istraživanja također su pokazali da roditelji češće nadziru aktivnosti na internetu i daju savjete o ponašanju na internetu mlađoj djeci, no starija djeca i tinejdžeri imaju jednake šanse postati žrtve vršnjačkog nasilja.
Žrtvama vršnjačkog nasilja ponekad je teško progovoriti o tomu što im se događa. Zato je važno da odrasli prepoznaju moguće znakove koji upućuju da je dijete žrtva vršnjačkog nasilja. Mogući znakovi su:
- učestala tišina
- povlačenje iz obiteljskih interakcija
- vidljiva tuga
- povlačenje od prijatelja i od aktivnosti u kojima je prije uživalo
- učestaliji izostanci iz škole (dijete se može žaliti na glavobolje ili bol u trbuhu)
- loš školski uspjeh
- gubitak apetita
- poremećaji spavanja, uključujući mokrenje u krevet
- informacije iz škole o izgubljenim domaćim zadaćama ili o sukobima s drugim učenicima
- prestanak korištenja računala ili mobitela, ili povećanje vremena provedenog na internetu
- nervoza i razdražljivost prilikom korištenja računala ili mobitela
- spominjanje nepoznatih osoba
- pridavanje sve veće važnosti aktivnostima i osobama na internetu
- zatvaranje stranica, chatova i/ili skrivanje mobitela kad se roditelji približe
- stres prilikom čitanja poruka ili primanja sadržaja
- izbjegavanje razgovora o uporabi računala i interneta
- brisanje korisničkih računa ili otvaranje novih
- mnogo novih kontakata na mobitelu ili društvenim mrežama
Znakovi za učitelje
Djeca u normalnim okolnostima provedu i do sedam sati u školi, gdje važnu ulogu u njihovoj zaštiti mogu odigrati učitelji. Promjene ponašanja kod učenika, koje bi učitelje mogle upozoriti na mogući slučaj vršnjačkog nasilja sljedeće su:
- izbjegavanje kontakta očima i vidljiva tuga
- pojava nekontroliranih izljeva bijesa ili frustracije
- promjene u obrascima ponašanja s prijateljima i aktivnostima u vrijeme odmora
- nedostatak angažmana u razrednim ili grupnim aktivnostima u kojima je prethodno dijete bilo aktivno
- druga djeca ga ismijavaju kad govori
- pridaje manje pažnje školskom i domaćem radu
Što ako sumnjate da je vaše djete nasilnik?
Nemojte odbacivati mogućnost da i vaše dijete može biti počinitelj elektroničkog nasilja. U tom slučaju saznajte što se točno dogodilo, putem kojih uređaja ili aplikacija. Nikad nemojte prijetiti, osuđivati i vrijeđati dijete. Objasnite im da je svako zlostavljanje, bilo fizičko ili verbalno, bolno za drugu osobu te svome djetetu pomozite da razvije suosjećanje. Otvoren i topao razgovor može potaknuti dijete da se otvori i ispriča ono što proživljava, bilo da je žrtva ili počinitelj nasilja. Ako kao roditelj trebate dodatnu pomoć, možete se obratiti besplatnoj i anonimnoj liniji Centra za sigurniji internet na broj 0800 606 606.
(www.24sata.hr)