Prošle su dvije godine otkako je Uprava šuma Podružnica Slatina počela s radom. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na oko 50.000 hektara te brigu o turističkim i lovnim potencijalima tog područja umjesto nekadašnje tri uprave – Našica, Bjelovara i Koprivnice, danas vodi slatinska podružnica. Na području Uprave šuma u Slatini zaposleno je 360 djelatnika, od kojih su 165 proizvodni radnici, 62 djelatnika s visokom stručnom spremom, 8 djelatnika s višom stručnom spremom, 63 šumarska tehničara i lugara, a ostalo je kadrovsko osoblje.
– U stručnim službama koje su raspoređene kroz deset odjela danas radi 42 ljudi, od kojih su 24 žene pa možemo reći i kako smo zapošljavanjem novih djelatnika osigurali egzistenciju i ostanak nekoliko desetaka obitelji u našoj županiji. Možemo reći i kako su posao našli svi nezaposleni šumarski tehničari koji su bili na burzi rada, a s našeg su područja – ističe Igor Fazekaš, član Uprave Hrvatskih šuma, s kojim smo razgovarali o dvije godine rada nove Podružnice Slatina, ali i planovima za ovu godinu.
Uprava šuma Podružnica Slatina sastoji se od sedam šumarija s područja naše županije. Čine je Pitomača, Suhopolje, Virovitica, Slatina, Čačinci, Voćin i Ćeralije.
SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM
Primarna zadaća joj je gospodarenje hrvatskim šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Između ostalog, opskrbljuju sirovinom lokalnu drvoprerađivačku industriju, a po potrebi su otvoreni su i za kupce iz drugih županija.
– Trenutno imamo više od 60 ugovorenih kupaca koji se opskrbljuju sa sirovinom iz naše Uprave, a mi im pružamo sortimente najvrijednije furnirske robe, pilanske oblovine, prostornog drveta i biomase. Naši najveći kupci su Pan Parket, Tvin, Drvo Trgovina, AMS Biomasa, Pro Wood… Radimo i usluge za privatne šumoposjednike, kao što su sječa, izrada drvnog materijala, izvlačenje i iznošenje drvnog materijala, otpremu, uzgojne radove – ističe Fazekaš te kaže kako Uprava šuma Podružnica Slatina njeguje i dobru suradnju s lokalnom zajednicom – školama, institucijama, udrugama, tvrtkama, poduzetnicima, ali i strukom te znanstvenom zajednicom i Šumarskim fakultetom.
Na području općina i gradova sudjeluju i kroz plaćanje šumskog doprinosa (5 ili 10% prihoda od prodaje drveta). U prošloj godini su u ime šumskog doprinosa isplatili sveukupno gotovo osam milijuna kuna općinama i gradovima, konkretno općinama Voćin (2,2 milijuna kuna), Suhopolje (oko 990.000 kuna), Nova Bukovica (oko 570.000 kuna), Čačinci (oko 230.000 kuna), te gradovima Slatini (1,3 milijuna kuna) i Virovitici (oko 640.000 kuna).
U svojoj nadležnosti gospodare i s dva lovišta: Papuk i Virovitička Bilogora. Na oba lovišta nalaze se lovačke kuće koje nude smještaj korisnicima u vidu lovnog turizma.
– U lovištu Papuk nalazi se lovačka kuća Djedovica koja nudi 12 ležajeva. Okružena netaknutom prirodom idealno je mjesto za sve željne bijega iz gradske vreve. U lovištu Virovitička Bilogora nalazi se lovačka kuća Razbojište, čija je obnova u planu za ovu godinu. Nudi 16 ležajeva i također se nalazi u prekrasnom ambijentu za lov, ali i za odmor. Prošle godine smo s Ministarstvom poljoprivrede potpisali ugovor o povjeravanju izvršavanja prava lova u državnom lovištu Jasenovača na 30 godina. Na tom prostoru također imamo uređenu lovačku kuću Fazanerija koja nudi 14 ležajeva. Nalazi se nedaleko naselja Kozice, blizu Slatine, te pruža oazu mira u blizini grada – ističe Fazekaš.
Među najpoznatijim biserima turističkog sektora kojim gospodare Hrvatske šume je i Planinarski dom Jankovac, na području PP Papuk, omiljeno izletište u ovom dijelu Hrvatske.
CENTAR ZA POSJETITELJE, BUNGALOVI, RESTORAN
Nakon što su u proteklom razdoblju obnovili zgradu Uprave, koja se nalazi u Slatini, rekonstruirali su malu planinarsku kućicu na Jankovcu u nove smještajne kapacitete za turiste. U dvije godine poslovanja Uprave Slatina uloženo je i 1,5 milijuna kuna u izgradnju novih, a svake godine planiraju 2,5 milijuna kuna za održavanje postojećih šumskih cesta.
Planovi UŠP Slatina za ovu godinu uključuju obnovu zgrade samog Planinarskog doma na Jankovcu. Ujedno, prioritet im je i izgradnja nove zgrade Šumarije u Voćinu i Ćeralijama. Govoreći u ulaganjima u lovnom turizmu, I. Fazekaš ističe kako je na redu adaptacija lovačke kuće Razbojište u lovištu Virovitička Bilogora te uređenje unutrašnjosti lovačke kuće Fazanerija.
Fazekaš kaže kako je najveći, višemilijunski projekt koji čeka UŠP Slatina nešto što raduje ne samo zaposlenike i Upravu, već će i posjetiteljima omogućiti nov doživljaj posebnog dijela prirode na našem području – Arboretuma Lisičine. Riječ je o području koje čuva pravo prirodno blago budući da uključuje više od 500 različitih vrsta biljaka. Europskim projektom dobit će nove sadržaje i tako postati još atraktivniji za posjetitelje, studente i istraživače.
– Na Arboretum Lisičine smo posebno ponosni. Prvi EU projekt koji su pripremile Hrvatske šume je upravo bilo uređenje Arboretuma nakon Domovinskog rata, no danas mu je potrebno još značajnije ulaganje.
Želja nam je s našim partnerima, Općinom Voćin, Virovitičko-podravskom županijom, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije i VIDRA-om od Arboretuma Lisičine napraviti centar koji će biti i edukacijskog i turističkog karaktera i koji će biti iznimno zanimljiva destinacija – najavljuje I. Fazekaš, istaknuvši kako će se investiranje odvijati u nekoliko faza. Prva se odnosi na postavljanje ograde u dužini od oko 2600 metara, odnosno duž cijelog Arboretuma, kako bi se biljke zaštitile od divljači. Nakon toga slijedi uređenje svih staza u samom Arboretumu i izgradnja pristupne ceste s parkiralištem. Arboretum će, kad projekt bude gotov, imati javnu rasvjetu, dječja igrališta, za posjetitelje će biti postavljene klupe, nadstrešnice i odmorišta. U planu je i sanacija i uređenje jezera koje je godinama zapušteno. Riječ je o velikim investicijama, koje će uključiti i izgradnju Centra za posjetitelje, s vidikovcem.
– Trenutno se u Arboretumu Lisičine nalazi devastirana zgrada za koju je izdana građevinska dozvola još 1986. godine. Godine 2018. napravljen je projekt njenog uklanjanja, a cilj nam je na tom području izgraditi edukacijsko-turistički centar sa smještajnim kapacitetima, u bungalovima. Posjetitelji bi u okviru posjeta Arboretumu tako imali na raspolaganju i caffe bar, restoran, terase, vidikovac, prostore za relaksaciju i odmor te suvenirnicu. Zbog velikog interesa planiramo formirati rasadnik kako bismo ponudili građanima i svim zainteresiranima sadnice biljaka i stabala iz Arboretuma – najavljuje I. Fazekaš.
Ujedno projekt će omogućiti i inovativnu šetnicu kroz krošnje bukove prašume, jedinstveni primjerak ove vrste po uzoru na šetnicu u Sloveniji na Pohorju, kako bi posjetitelji imali priliku vidjeti prirodu, biljke i ptice na drukčiji način, kaže Fazekaš.
DOBRI REZULTATI RAZLOG ZA OPTIMIZAM
I u vrijeme pandemije poslovali s dobiti
Unatoč pandemiji koronavirusa Hrvatske šume zaključile su prošlu godinu s dobiti. Lani su, kako bi pomogli drvoprerađivačima, u suradnji s nadležnim Ministarstvom poljoprivrede i Vladom RH, kao jednu od mjera pomoći tom sektoru, produžile rok plaćanja sa 60 na 100 dana, kaže I. Fazekaš. S početkom ove godine Hrvatske šume imaju čak 80 projekata koji su vrijedni gotovo milijardu kuna, u odnosu na 2017. godinu kada su imali 15 europskih projekata ukupne vrijednosti 24,3 milijuna kuna. Ujedno podaci Eurostata govore kako se, kad se gleda gospodarenje šumama na održiv način (šuma sutra vrijedi više nego danas) vidi kako se pošumljenost Republike Hrvatske u 20 godina povećala za 17 posto.
– Imamo razloga za optimizam i to nam je poticaj da i dalje radimo, gospodarimo na održiv način i pritom aktivno sudjelujemo u pomoći i razvoju kako gospodarstva i industrije na nacionalnoj razini, tako i na korist cijele lokalne zajednice. Znam i vjerujem da ćemo uspjeti ostvariti zadane poslovne ciljeve i ispuniti sva očekivanja koja su nam postavljena – zaključuje I. Fazekaš. (www.icv.hr)