INTERVJU Željko Holjevac, ravnatelj Instituta dr. Ivo Pilar: U trideset godina izgradili smo se kao najveći javni institut u području društvenih znanosti u Hrvatskoj

Foto: arhiv Instituta

Osnivanje Područnog centra Instituta dr. Ivo Pilar u Virovitici koji će djelovati u Centru kulture i okupljati znanstvenike sa šireg područja Virovitice i okolice bio je povod za intervju s ravnateljem Instituta dr. Ivo Pilar, prof. dr. sc. Željkom Holjevcem. Institut ove godine obilježava 30 godina postojanja stoga smo s ravnateljem razgovarali o važnosti Instituta u Hrvatskoj, značaju područnih centara te ulozi i percipiranju znanosti i znanstvenika u društvenoj zajednici.

Institut dr. Ivo Pilar ove godine slavi 30 godina postojanja i danas je središnja hrvatska znanstveno-istraživačka ustanova u području društvenih znanosti. Pružite nam kratak osvrt na ovih 30 godina postojanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa...

Institut Pilar, osnovan 26. studenoga 1991. i nazvan po hrvatskom pravniku, publicistu širokih interesa i geopolitičaru dr. Ivi Pilaru, slavi ove godine 30 godina postojanja i rada. Sa stotinjak zaposlenika u administrativnom središtu u Zagrebu i područnim centrima u Dubrovniku, Gospiću, Osijeku, Puli, Splitu, Varaždinu, Visu i Vukovaru Institut Pilar je danas najveći javni institut u području društvenih znanosti u našoj zemlji. Institut je to u kojem rade psiholozi, sociolozi, povjesničari i ostali znanstvenici i u kojem se njeguje specifičan multidisciplinarni pristup istraživanjima raznolikih društvenih i humanističkih fenomena.

Proizvedeno znanje kojim se participira u europskom istraživačkom prostoru i kojim se pripomaže razvojnim procesima u Hrvatskoj na nacionalnoj i područnoj razini misija je Pilara od osnutka do danas. Unutar nakladničke djelatnosti Instituta ističu se Društvena istraživanja, časopis koji se referira u važnim međunarodnim bibliografskim bazama, a znanstvenici objavljuju i u ostalim vrsnim časopisima u Hrvatskoj i svijetu. Projektni tim iz Instituta sudjeluje u Znanstvenom centru izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment koji se vodi pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a s Institutom surađuju mnogi eminentni stručnjaci iz domaće i inozemne akademske zajednice. Tako je npr. mediteranska konferencija na Visu, održana prošle godine po treći put u suradnji Pilara i Sveučilišta Vern, privukla pozornost znanstvenika s gotovo svih kontinenata.

Institut je poznat po svojoj multidisciplinarnosti i po tome što predstavlja izvrsnu bazu na kojoj stasaju novi, mladi znanstvenici. Koji je značaj područnih centara po tom pitanju?

Uz adekvatno pozicioniranje u nacionalnom i međunarodnom kontekstu, istraživanje lokalnih društava u Hrvatskoj i suradnja s lokalnim zajednicama na popisu je temeljnih intencija Instituta Pilar. Stoga Institut gradi i razvija mrežni model vlastite organizacije s više područnih centara. Trenutno ih imamo osam. Nedavno je otvoren Područni centar u Visu, što je iskorak za Institut jer se time stvara organizacijska pretpostavka da taj centar izraste u jedno od europskih središta mediteranistike, a omogućava se razvoj i ostalih predviđenih aktivnosti. Iskorak je to i za Vis jer to znači dolazak znanstvene institucije na jedan otok i poticanje razvoja znanosti na otoku, a što se na konkretan način uklapa i u priču o održivosti naših otoka.

Razvoj područnih centara Instituta jedan je od ciljeva zacrtanih Strategijom Instituta za razdoblje 2020.-2025., kojom se predviđa osnaživanje mreže područnih centara, poticanje projektne aktivnosti na realizaciji tema značajnih za lokalni, regionalni i međunarodni kontekst, davanje znanstvenog doprinosa kreiranju politika lokalnog i regionalnog razvoja kao i poticanje transfera znanstveno-istraživačkih spoznaja s pratećom diseminacijom rezultata empirijskih i drugih istraživanja i popularizacijom znanosti na lokalnoj razini. U međuvremenu je Znanstveno vijeće pokrenulo postupak osnivanja područnog centra i u Virovitici, izlazeći na taj način u susret želji Grada Virovitice i Virovitičko-podravske županije da i taj dio naše domovine dobije znanstvenu potporu svojem razvojnom putu u hodu prema budućnosti koja je pred nama.

Kako ostvarujete znanstvenu djelatnost Instituta i kako ocjenjujete važnost suradnje s lokalnim i regionalnim samoupravama?

Od osnutka 1991. do danas Institut Pilar je primjenom suvremene znanstvene metodologije i visokih etičkih standarda u multidisciplinarnoj i interdisciplinarnoj znanstveno-istraživačkoj djelatnosti dolazio do znanstveno potkrijepljenih i provjerljivih činjenica, čime je pripomagao razvojnim procesima u Republici Hrvatskoj. Programsko usmjerenje, u okviru kojega Institut razvija posebne znanstvene projekte, ima tri korijena: znanstveni interes znanstvenika, javni interes za obradu pojedinih tema ili pitanja i poslovni interes Instituta. Tragom tih parametara znanstvena djelatnost Instituta ostvaruje se radom na znanstvenim projektima, organiziranjem znanstvenih skupova i sudjelovanjem na njima te ostalim znanstvenim i stručnim aktivnostima. Baštinjeni temeljni orijentiri Instituta Pilar su: proizvodnja javnoga znanja u hrvatskom društvu o hrvatskom društvu u službi javnoga interesa, očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, „proizvodnja“ znanstvenika, osposobljavanje mladih za znanstveni rad, multidisciplinarni pristup znanstvenoj praksi i istraživanjima, istraživanje lokalnih društava i suradnja s lokalnim zajednicama, usmjerenost na funkcionalnu primjenu znanja, autonomna nakladnička djelatnost i slično.

Na nacionalnoj i međunarodnoj razini prepoznati su znanstveni ugled i kompetitivne prednosti Instituta kao što su diseminacija znanja, međunarodne mogućnosti za mlade istraživače i studente doktorskih studija, multidisciplinarnost u istraživanjima i uključenost u međunarodne istraživačke projekte. Uz sve to važna nam je i suradnja s lokalnim i regionalnim samoupravama jer se naša znanstvena djelatnost (projekti, znanstveni skupovi i ostale aktivnosti), popularizacija znanosti (predstavljanje knjiga, tiskovne konferencije, predstavljanje rezultata istraživanja i sl.) i nastavna djelatnost (sudjelovanje znanstvenika u prijenosu znanja obrazovnom sustavu) na taj način može kvalitetno usmjeravati prema dobrobiti lokalnih i područnih zajednica.

Samo ove godine Institut provodi pedesetak važnih projekata iz područja povijesti, sociologije, ekonomije, kulture, psihologije, a na nekima od njih surađujete i sa stručnjacima iz EU. Možete li ocijeniti – kako se znanstvena zajednica danas cijeni u Hrvatskoj, koliko se cijeni njeno mišljenje i uvažavaju rezultati? Jesu li u zemljama Europske unije znanstvenici priznatiji? Ima li znanost danas važnost koja joj i pripada? Ako ne, možete li obrazložiti zašto je tomu tako?

Položaj svih znanosti u našem je društvu relativno nepovoljan jer su ulaganja u znanost niža od europskog prosjeka. Posebno su osjetljive društvene i humanističke znanosti, čijem profilu izmiče maksimiziranje dobrobiti koja je posredovana samo tržišnim mehanizmima i komercijalnim zakonitostima. Jedna od značajnih poteškoća povezana je već više godina s odlukama Vlade Republike Hrvatske i uputama resornog Ministarstva o traženju suglasnosti za radna mjesta na temelju koeficijenata oslobođenih predviđenim odlascima u mirovinu i o zabrani novoga zapošljavanja. Druga je povezana s prelaskom na novi način financiranja sustava znanosti i javnih instituta kojima se doznačuje dio financijskih sredstava, a ostatak treba biti definiran programskim ugovorom koji se posljednjih godina sklapa na godišnjoj razini i u tijeku godine na koju se takav programski ugovor odnosi. Zabrana novog zapošljavanja i nekonzistentna politika javnog financiranja znanosti otežavaju temeljna istraživanja i jasnije planiranje razvoja.

Svemu tome pridružila se i činjenica da već godinu dana svi živimo u nekoj vrsti izvanrednog stanja zbog pandemije koronavirusa i posljedica potresa. Znanost još nema u našem društvu važnost kakvu bi trebala imati u zemlji znanja o kojoj se toliko govori, a mišljenja znanstvenika i rezultati znanstvene zajednice još krče put prema standardima Europske unije u smislu općeg priznavanja i korištenja javnog znanja u službi javnog dobra i napretka. Ali, trebamo svi zajedno raditi na tome da se tim standardima što više približimo jer je znanje preduvjet razvoja i boljitka.

Jedna od zadaća Instituta je i popularizacija znanosti. Kako ju ostvarujete i kako je pandemija koronavirusa utjecala na mogućnost istraživanja i prezentaciju rezultata?

Javno djelovanje Instituta ne ostvaruje se samo radom na projektima, nego i organiziranjem konferencija, sudjelovanjem na njima i popularizacijom znanosti. Oboje se zbog pandemije koronavirusa dobrim dijelom odvijaju u online okruženju, a ono teško može zamijeniti živu riječ i neposrednu interakciju. Osim toga, potres jačine 5,4 stupnja po Richteru u Zagrebu u nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. pogodio je i Institut Pilar koji se nalazi na Trgu Marka Marulića u zgradi staroj stotinjak godina. Procijenjena šteta samo za Institut iznosi blizu milijun kuna. Sreća u nesreći je da statika zgrade koja je proglašena privremeno neuporabljivom nije narušena. Tijekom proteklih godinu dana obavljeni su nužni sanacijski radovi, ali obnova će još potrajati.

Druga sreća u nesreći je da je priroda rada u društvenim i humanističkim znanostima takva da je taj rad moguće obavljati i od kuće, a to je život zaposlenikâ učinilo donekle podnošljivim u situaciji u kojoj se potres dogodio u vrijeme globalne pandemije. Stoga nije došlo do značajnijeg pada dinamike znanstveno-istraživačkog rada, ali su zato mogućnosti prezentacije rezultata prilično otežane. Primjerice, Institut je prošle godine u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika objavio Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina, koji su uredili dr. sc. Ljiljana Dobrovšak i bivši ravnatelj dr. sc. Vlado Šakić. To je prva takva publikacija u Hrvatskoj s ukupno 3464 natuknice na 1096 tiskanih stranica nastalih radom znanstvenika Instituta i vanjskih suradnika koji su tijekom proteklih 13 godina obradili ključne pojmove o hrvatskom iseljeništvu i manjinama u 45 zemalja na šest kontinenata. Leksikon je prošle jeseni predstavljen javnosti na promociji na kojoj je mogao sudjelovati ograničeni broj ljudi, dok su mnogi zainteresirani mogli jedino na daljinu pratiti promociju.

Perspektive za budućnost – kako vidite Institut u narednih 30 godina?

Neposredni su nam prioriteti multiplicirati projektnu aktivnost, znanstvenu produktivnost i međunarodnu suradnju, povećati nacionalnu i globalnu vidljivost kao i uključenost u europski istraživački prostor te razvijati područne centre od Dubrovnika do Vukovara, fokusirajući se na identitet, koheziju, održivost, mobilnost, inovacije i razvoj. Kao najveći hrvatski javni institut u području društvenih znanosti, Institut Pilar može i treba odgovarati na različite znanstvene izazove i provoditi ambiciozna istraživanja koja generiraju polivalentno znanje o društvenim i humanističkim fenomenima u službi javnog interesa na načine koji respektiraju nacionalni i kulturni identitet i koji koriste našem društvu. Ako je Institut u protekla tri desetljeća prevalio razvojni put osnivanja do izrastanja u središnju hrvatsku znanstveno-istraživačku ustanove u području društvenih znanosti, onda je cilj i zadaća nastaviti ga profilirati tako da se što više u nacionalnom, globalnom i lokalnom kontekstu prepoznaje kao akademska adresa na kojoj se izvode vrhunska istraživanja i na kojoj se inovacije ohrabruju i potiču.

(www.icv.hr, mlo)