Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek treću godinu zaredom organizira javnu žetvu komparativnog pokusa s više hibrida kukuruza pod nazivom “Prikaz suvremene i dobre prakse u proizvodnji kukuruza u istočnoj Slavoniji”. Stoga su danas (srijeda) na lokaciji FAZOS-ovog Pokušališta Tenja održane demonstracijske aktivnosti koje Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek provodi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske.
Inače, demonstracijska aktivnost se odvija u svrhu prikaza suvremene i dobre poljoprivredne prakse u proizvodnji kukuruza, a cilj je odabrati hibride koji su najbolje prilagođeni uvjetima uzgoja istočne Slavonije. Demonstracija okuplja sudionike iz Osječko-baranjske županije uz predstavljanje hibrida kukuruza domaćih i inozemnih sjemenskih kuća.
– Treba naglasiti da se ovaj pokus provodi na četirima različitim lokacijama, odnosno u četiri županije. Nakon ove treće godine, koja bi trebala biti zaključna, moguće je da ćemo nastaviti s pokusom i sljedeću godinu. U svakom slučaju u protekle tri godine dobili smo zaista vrijedne podatke o tome koji hibridi su prilagođeni našem uzgojnom području – rekao je Tomislav Vinković, prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija na FAZOS-u.
Istaknuo je kako je na pokušalištu ove godine zastupljeno 57 hibrida iz devet sjemenskih kuća među kojima su i neki već “dobro poznati”, ali ima i nekih novih.
– Imamo zaista dovoljan broj hibrida pa je ovo vrlo zanimljiv pokus jer će poljoprivrednicima koji će kupovati sjeme i proizvoditi kukuruz puno značiti u smislu što odabrati i kako ići u sljedeću vegetaciju – dodao je Vinković.
Što se tiče samih rezultata, ovogodišnji će, u ove tri godine istraživanja, definitivno biti naslabiji, odnosno 15 do 20 posto niži u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu zbog vremenskih uvjeta tijekom vegetacije, visokih temperatura i nedostatka vlage, smatra Siniša Hrgović iz Ministarstva poljoprivrede.
– Već sada možemo konstatirati da su prinosi u Vukovarsko-srijemskoj županiji za koju imamo podatke ispod prosjeka u Hrvatskoj, oko sedam tona po hektaru. Svi su hibridi bili suhi, što je neobično jer se kukuruz ne bere suh, a to je još jedan pokazatelj klimatskih promjena- kaže Hrgović.
Prema njegovim riječima uzgoj kukuruza ima tendenciju rasta posljednjih nekoliko godina, ali ta tendencija nije bila značajno izraženija.
– Ove godine je to 80 posto, znači kukuruz je skuplji za gotovo 80 posto. Naravno, ako su manji prinosi, a cijena veća, računica je jasna. Sasavim sigurno je da oni koji imaju dobru agrotehniku i solidan prinos mogu očekivati veću zaradu – zaključuje Hrgović.
(www.icv.hr, tj)
