Ukupno su županije lani povukle 1,27 milijarde kuna. Inače, u razdoblju od 2017. do 2019. godine povukle su 1,7 milijardi, što ukazuje na veliku uspješnost u povlačenju sredstava u posljednjoj godini financijskog okvira 2014. do 2020. piše župan.hr.

Međimurska županija povukla je najviše sredstava iz EU po stanovniku, a slijedi ju Virovitičko-podravska županija. Međimurska je i vodeća je i po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije, a iza nje su Varaždinska i Istarska županija te je vodeća po rastu povučenog novca u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Pokazuju to podaci FINA-e i konsolidiranih proračuna, na temelju kojih smo napravili analizu. U postocima trend rasta u te četiri godine najveći je bio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Županije su lani povukle iz EU ukupno 1,27 milijardi kuna, uključujući i Grad Zagreb. Bez njega je taj iznos oko milijardu kuna.

Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju sredstva će se usmjeriti na regionalni razvoj, ali koji će biti ravnomjeran, a ne više kao ranije, usmjeren samo na nerazvijena područja. Veća šansa dana je podjelom zemlje na četiri statističke NUTS2 regije – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući tome poduzetnici će imati više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije. Uz prethodni Razvojni sporazum Slavonija, Baranja i Srijem, sada je isti takav spreman za sjeverne županije te one na jugu zemlje.

Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Analizu o povučenim sredstvima, napravili smo na temelju podataka FINA-e, direktne i indirektne pomoći, tj. konta 6323 i 6324 te 638, uzetih iz konsolidiranih proračuna. Po stanovniku najviše je lani povukla Međimurska županija, 933,89 kuna, vodeća je sa 8,33 posto po udjelu povučenih sredstava te po trendu rasta povučenih sredstava od 2017. do 2019. godine u iznosu od 94,1 milijun kuna. Nakon Međimurske županije, najviše je po stanovniku povukla Virovitičko-podravska županija, 886,57 kuna, Požeško-slavonska županija 874,43 kune, Varaždinska županija 532,53 kune te Bjelovarsko-bilogorska županija 435,24 kune.

Po udjelu povučenih sredstava nakon vodeće Međimurske županije s udjelom od 8,33 posto slijedi Varaždinska županija sa 7,35 posto, Istarska sa 6,43 posto, Virovitičko-podravska sa 5,90 posto i Požeško-slavonska sa 5,35 posto.

Trend rasta povučenih sredstava u razdoblju od 2017. do 2020. godine najveći je bio u spomenutoj Međimurskoj županiji, pa Varaždinskoj s rastom od 75,9 milijuna kuna, Istarskoj s rastom od 66,4 milijuna, Virovitičko-podravskoj 61,3 milijuna i Osječko-baranjskoj 57,5 milijuna kuna. U postocima, trend je najveći bio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za 996,81 posto, Krapinsko-zagorskoj za 952,86 posto, Međimurskoj 777,35 posto, Osječko-baranjskoj 724,58 posto i Zagrebačkoj županiji 619,47 posto. U postocima, redoslijed je malo drugačiji, pa je vodeća Bjelovarsko-bilogorska županija s rastom od 996,81 posto, Krapinsko-zagorska s rastom od 952,86 posto, Međimurska s rastom od 777,35 posto, Osječko-baranjska 724,58 posto i Zagrebačka županija 619,47 posto rasta povučenih sredstava od 2017. do 2020. godine.

Sa 886,57 kuna po stanovniku na drugu poziciju smjestila se je Virovitičko-podravska županija. Sa 5,90 posto među vodećima je i po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije. Među vodećima je i po trendu rasta povučenog novca iz EU, 61,3 milijuna kuna u razdoblju od 2017. do 2020. godine.

– Virovitičko-podravska županija, godinama se kontinuirano nalazi u prvih pet županija po povučenim sredstvima EU po glavi stanovnika. Pozitivan trend nastavlja se i kroz 2020. godinu koja je bila značajna po provedbi i završetku velikih infrastrukturnih projekata koji su ugovoreni tijekom razdoblja 2017.- 2020. godine, tijekom kojeg je ugovoreno 285 projekata ukupne vrijednosti 2,23 milijarde kuna bespovratnih sredstava – istaknuo je župan Igor Andrović.

Uz njega je mala, stručna i educirana, uglavnom mlada ekipa iza koje, svih ovih godina, stoje briljantni rezultati povlačenja europskih sredstava.

– Virovitičko-podravska županija ima jednu od najmanjih uprava u Hrvatskoj, ali iako ima samo 106 zaposlenika, u sustavu EU fondova ostvaruje iznimne rezultate. Godinama smo ulagali u edukaciju naših zaposlenika vezano za europske fondove, poticali stručnost djelatnika u svim našim institucijama. Od ukupno ugovorenih 2,23 milijarde kuna bespovratnih sredstava za Virovitičko-podravsku županiju, VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije u suradnji s upravnim odjelima Virovitičko-podravske županije realizirala je 1,8 milijarde kuna što ukazuje na važnost uloge regionalnog koordinatora i tehničke pomoći koju VIDRA pruža jedinicama lokalne i područne samouprave kako bi što uspješnije privukli dostupna EU sredstva. Navedeno podrazumijeva uključenost i sinergiju u radu svih djelatnika Virovitičko-podravske županije i njezinih institucija u koordiniranom planiranju, realizaciji i praćenju rezultata provedenih projekata i njihovog pozitivnog utjecaja na sve segmente razvoja županije kao poželjne destinacije za kvalitetan život svih generacija – naglasio je virovitičko-podravski župan.

Emina Kovač, ravnateljica VIDRA-e podcrtala je važnost podrške koju ima svaka županijska institucija.

– Svima nama važna je podrška ključnih ljudi Virovitičko-podravske županije. Vizija župana Igora Androvića, kao pokretača razvoja i inicijatora brojnih ideja, potiče nas kako bi stvorili kvalitetniji i bolji život u našoj županiji za sve naše stanovnike – rekla je Emin Kovač.

Jedan od tih važnih projekata je i brza cesta, ali ne samo ona.

– Kada govorimo o planiranju i pripremi novih projekata jedan od najznačajnijih za cjelokupni razvoj Virovitičko-podravske županije je izgradnja brze ceste Bjelovar – Virovitica – Terezino Polje, a realizacija pojedinih dijelova je započeta tijekom 2020. godine. Ostali značajniji projekti koji su u pripremi, tiču se izgradnje novih škola i školskih sportskih dvorana kojima će se doprinijeti reformi obrazovanja u vidu stvaranja preduvjeta za provedbu cjelodnevne nastave. Nastavit će se ulaganja u očuvanje prirodne i kulturne baštine, energetsku učinkovitost, socijalnu inkluziju i razvoj turizma na području Županije – zaključila je Emina Kovač.

Od najvažnijih projekata izdvajaju Poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Slatina u vrijednosti od 152,54 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pitomača vrijednosti 149,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Projekt poboljšanja vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica- Faza II vrijednosti 92,56 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Uređenje turističko-rekreacijskog centra Jezero-Hercegovac-Ružica grad vrijednosti 68,19 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Integrirani razvojni program Virovitice 5 do 12 za Dvorac vrijednosti 66,66 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Centar za posjetitelje dvorac Janković Suhopolje vrijednosti 39,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Centar za kulturu zdravlja dvorac Janković Cabuna vrijednosti 47,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije 28 milijuna kuna bespovratnih sredstava, Provedba projekata energetske obnove javnih zgrada na području Županije ukupne vrijednosti preko 21 milijun kuna bespovratnih sredstava, Razvoj širokopojasnog interneta na području općina Crnac, Voćin, Sopje, Čađavica, Mikleuš, Čačinci, Nova Bukovica i Zdenci ukupne vrijednosti 50 milijuna kuna, Dogradnja i opremanje dnevnih bolnica Opće bolnice Virovitica ukupne vrijednosti 50 milijuna kuna, Izgradnja 11 dječjih vrtića u vrijednosti gotovo 60 milijuna kuna, Projekt Geo priče UNESCO geoparka ukupne vrijednosti 90 milijuna kuna, Sustavi navodnjavanja, Đolta, Novi Gradac – Detkovac i Kapinci – Vaška II., ukupne vrijednosti 88 milijuna kuna te Izgradnja Tehnološko-inovacijskog centra u Virovitici ukupne vrijednosti 17 milijuna kuna.

(zupan.hr, Foto: K. Toplak, razvoj.gov.hr)