Što sve raste u šumi u jesen, koji plodovi su jestivi odmah po branju, a koje je prije konzumacije potrebno termički obraditi, kako se razlikuje zreo i nezreo kesten, gdje se skriva gušter od hladnoće i kako grana drveta može poslužiti za pomoć pri hodu, odnosno za rastezanje i tjelovježbu pri šetnji šumom…
Sve to i puno više naučili su učenici OŠ Antuna Mihanovića iz Osijeka koji su posjetili Šumariju Čačinci u okviru Uprave Hrvatskih šuma Podružnica Slatina i to zbog projekta Hrvatskih šuma „Škola u šumi, šuma u školi“.
Edukativni projekt zbog velikog interesa pokrenule su Hrvatske šume d.o.o. kako bi najmlađima, konkretno učenicima osnovnih škola približile šumarstvo te ih naučile kako postupati s jednim od najvećih bogatstava koje posjeduje Republika Hrvatska – šumama. To blago na području na području UŠ Podružnice Slatina upoznali su osnovci iz Osijeka, inače polaznici programa GLOBE.
Nakon pozdrava domaćina, upravitelja Šumarije Darka Gabrića, učenici i mentori krenuli su u Gospodarsku jedinicu Drenovačka Planina koja se proteže na više od tri tisuće hektara.
Trinaest učenika pratili su i učiteljica biologije i kemije Vesna Lerinc te učitelj matematike Nenad Duspara. Učenici su u šumi, između ostalog, istraživali drvo i plod kestena, učili o vrstama gljiva, šipku i drugim plodovima šume koje mogu skupljati uz dozvolu.
– Došli smo vidjeti i sakupljati kestene, a ponadali smo se vidjeti i neku životinju – uglas su rekli učenici, naglasivši kako bi im bilo drago vidjeti lisicu i srnu. Dio želje ispunio im se – prolaskom kroz šumske puteve izvirivala je jelenska divljač, letjele su ptice, a nakratko su vidjeli i guštera u potrazi za zaklonom od hladnoće i vlage. Lisica je ipak mudro procijenila da taj dan ostane na sigurnom, u toplini svoje jazbine, daleko od mladih istraživača.
Učenici su tijekom posjeta šumi saznali i vrijedi li pravilo mahovine na sjevernoj strani ili se ono ipak mijenja na terenu, a otkrili su i kako izgleda šiška na listu hrasta koja je neko vrijeme bila dom ličinke ose listarice.
ŽIVA UČIONICA
Na sva njihova pitanja odgovarala je Nataša Rap, voditeljica Odjela za ekologiju UŠP Slatina.
Održala im je zanimljivo predavanje o bogatstvu šume te kaže kako se važnost „žive“ šume ne može se nikada u potpunosti prenijeti na papir i u udžbenike. U tome zato pomaže iskustvo terenske nastave i osobni doživljaj, u kojem učenici istovremeno uključe i sva svoja osjetila pa šumu dožive na jedan potpuno drukčiji način nego u školskoj učionici.
– Ovdje, na terenu, osim što vide dijelove drveta, list, granu, osjete i miris šume, mogu opipati koru, uzeti u ruke npr. kesten, pod nogama osjetiti korijen ili humus, otkriti koliko je zaista velika mladica u odnosu na odraslo drvo. Uključuju se sva osjetila i znanje se stječe na jedan drugačiji način. Primijetili smo da je šuma kao prirodna ‘živa’ učionica jednako zanimljiva i učenicima od prvog razreda osnovne škole, kao i studentima koji u nju dolaze istraživati za potrebe svojih znanstvenih radova – ističe Nataša Rap.
Projekt „Škola u šumi, šuma u školi“ koji je namijenjen osnovcima prepoznali su i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agencija za odgoj i obrazovanje. Diljem Hrvatske provode ga gosti predavači, šumarski inženjeri s bogatim teoretskim i praktičnim znanjem iz područja zaštite prirode i uzgajanja šuma. Učenici kroz njega upoznavaju šumske biljke i životinje, šumarsku struku, stječu poduku o važnosti sprječavanja požara i njegovim posljedicama te uključuju spoznaje stečene na terenu u cjelokupni odgojno-obrazovni proces.
– Djeci je važno na interdisciplinaran način približiti šumu, život u šumi i važnost gospodarenja šumama, kao i posao šumara koji održava stabilne šumske ekosustave. Ponekada je to kroz čisto predavanje i vodstvo, ponekad uz igru, crtanje, istraživanje za najmlađe učenike. Uvijek je prilagođeno dobi i interesima grupe koja dolazi na terensku nastavu.
Svaka grupa djece koja dođe posebna je na svoj način, pa se može dogoditi da bez obzira na dogovorenu temu i pripremljeno predavanje interesi i zanimanje djece odvuku u potpuno drugom smjeru.
– Ovaj put smo s obzirom na godišnje doba najviše pričali o šumskim plodovima, jer šuma je čovjeku osim izvora građevnog materijala i ogrijeva oduvijek bila i izvor hrane. Od šumskog voća – kupina, jagoda, divljih jabuka, plodova šipka do različitih vrsta gljiva. Tu su i životinje koje svoj dom i hranu nalaze u šumi. Djeca su sa zanimanjem pratila tragove životinja na šumskom tlu, a posebno ispod stabala kestena, gdje su se divlje svinje počastile slasnim plodovima. ‘Oprostili’ smo im što su većinu plodova pokupile prije nas, jer ipak one moraju nakupiti dovoljno energije za zimu – kaže Nataša Rap.
POSEBNO ISKUSTVO
Ravnatelj Josip Mandurić objašnjava kako je njihova škola željela učenicima koji su inače zainteresirani za ekologiju i očuvanje okoliša omogućiti da se pobliže upoznaju sa stvarnim iskustvom šume, osobito park-šumom Jankovac.
– Htjeli smo skupinu učenika koji su okupljeni u skupinu GLOBE dovesti i pokazati im prirodu. Inače se bave hidrološkim i atmosferskim mjerenjima koja upisuju u bazu i koja se koriste za razna znanstvena istraživanja. Na taj način pratimo promjene i koristimo ih za daljnje očuvanje prirode – objašnjava Josip Mandurić, inače ravnatelj međunarodne eko-škole koja se danas može pohvaliti platinastim statusom. S hvalevrijednim modelom očuvanja i brige o okolišu krenuli su kao eko-škola prve generacije, točnije prije 21 godinu. Iako učenici na nastavi uče o šumi i njenoj važnosti, škola je iskoristila priliku da znanje prodube konkretnim posjetom.
– Šume se nalaze u našoj neposrednoj blizini, no malo djece i odraslih to bogatstvo zaista poznaje. Osobno sam na Jankovcu boravio više puta, ali ovako, baš u šumi, u traženju jesenskih plodova, nisam. Bilo je to novo i baš posebno iskustvo za sve nas – zadovoljno ističe ravnatelj Mandurić.
Da je jesen posebno vrijeme u kojem šuma pokazuje sve svoje bogatstvo, slažu se i revirnik Ivan Runje i čuvar šume Hrvoje Zuanović, koji su bili vodiči taj dan i spremno pokazali da znaju svako drvo, plod, stazu i zanimljivost koja se nalazi u ovom dijelu Virovitičko-podravske županije. Poručuju da je, uz gljive, kestene, šipak, maline, kupine i druge plodove kojima vrvi šuma u jesen, ona ujedno i dom brojnim životinjskim vrstama, osobito jelenskoj i srnećoj divljači, ali i divljoj mački, orlovima, vjevericama, divljim svinjama…
Odlazak u prirodu je izazov, ali zahtijeva oprez, pogotovo kod sakupljanja plodova, pri čemu se ljudi lako izgube, kažu. Upozoravaju da je obaveza držati oči otvorene, pratiti znakovlje u šumi i u slučaju skretanja s puta odmah zvati šumare ili HGSS kako ih ne bi dočekao mrak. Iako se u posljednje vrijeme šuška da se u šume oko Jankovca naselio i pravi vuk, tek rijetki su ga dosad vidjeli. Veća opasnost od životinja šetačima i sakupljačima predstavljaju ozljede, dehidracija te pothlađenost. U šumu uvijek treba ići spreman, poruka je s terenske nastave. Tek tada moguće je kući vratiti se punih ruku plodova.
(www.icv.hr, mlo)