Napravili smo platformu, okvir za razvoj novih ideja, za informiranje o politikama, zakonskim prijedlozima i projektima, kao i za usuglašavanje stavova središnje vlasti s jedinicama lokalne i područne samouprave, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sastanku sa županima, među kojima je bio i virovitičko-podravski Igor Andrović, te s predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina održanom u Slunju.
Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, izrazio je zadovoljstvo što je sastanak održan u Slunju, kraju koji je, kako je rekao, važan za hrvatsku državnost, za našu povijest.
Mislim da je jako dobra poruka da smo danas ovdje, dio je naše politike da vodimo računa o onim dijelovima Hrvatske koji objektivno nisu u jednakom položaju kao i neki drugi krajevi Hrvatske koji imaju, ili blagodati obale ili žitnice, ili bolje prometne povezanosti s drugim državama – poručio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je da demografska napućenosti utječe na ekonomski razvoj, socijalnu situaciju te na perspektive i mogućnosti napretka.
Upravo zbog toga Vlada radi na ravnomjernom razvoju Hrvatske – naglasio je premijer, podsjetivši na praksu redovitih polugodišnjih tematskih susreta sa županima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
Kazao je da se nalazimo u fazi preklapajućih kriza s obzirom na to da je COVID još uvijek prisutan i zahtijeva oprez, a zahvatila nas je i velika kriza vezana za rast cijena energenata, hrane i sirovina.
Sve to utječe na inflatorne pritiske s kojima se svi moramo nositi i koje trebamo rješavati – poručio je Plenković.
Podsjetio je na paket mjera koje je Vlada donijela u travnju za pomoć građanima i gospodarstvu te spomenuo najnovije Vladine mjere vezane u rast cijena energenata.
Mi radimo dugo, radimo sustavno, ozbiljno donosimo brojne reforme, zakone, mjere, ispunjavamo kriterije – istaknuo je premijer.
Govoreći o ciljevima koji će se ostvariti u ovoj godini, naglasio je da je upravo dok traje ovaj sastanak, Europski parlament izglasao europsko izviješće o uvođenju eura i ulasku Hrvatske u eurozonu. Premijer je kazao da ćemo 1. siječnja biti i u europodručju i u Schengenskom prostoru, a oko 15. srpnja imat ćemo po tri svjetske agencije za kreditni rejting najbolji investicijski kreditni rejting u povijesti.
To znači da je smjer naše politike i sidra koja smo postavili u temelje, dobar i da to ide na korist našim građanima i gospodarstvu i da će Hrvatska zahvaljujući svim tim ostvarenjima biti pouzdanija i prepoznatljivija i privlačnija za ulagače – poručio je Plenković.
Spomenuo je da vodimo računa o tome da ova energetska kriza bude i svojevrsna šansa za Hrvatsku, istaknuvši mogućnost proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, čime bi zadovoljili potrebe, ne samo za Hrvatsku, nego i za susjedne zemlje. Naglasio je da Jadranskim naftovodom možemo dostaviti više nego dovoljne količine nafte zemljama srednje i istočne Europe.
Pojasnio je da smanjenje sredstava za oporavak znači da se Hrvatska brzo oporavlja.
Pokazali smo živost, agilnost, brzinu, opravaka i gospodarski rast koji je bio sjajan u 2021. – dodao je.
Spomenuvši Pelješki most koji će se otvoriti za nekoliko dana kazao je da je riječ o nacionalnom, strateškom, suverenističkom potezu koji ova generacija rješava. Sastanak je održan u Donjem Nikšiću 12. je od prvoga održanog u tom formatu u prosincu 2016. godine u Zagrebu i to “radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama”, odnosno radi “prakse redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja”. Obraćajući se nazočnima, na sjednici je virovitičko-podravski župan govorio o Programu prekogranične suradnje Interreg V-A Hrvatska – Mađarska, ublažavanju posljedica energetske krize, kao I ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda.
Tih dvanaest sastanaka govori o visokom stupnju povjerenja između Vlade i župana bez obzira iz koje su stranke kao i o potpunoj familijariziranosti svih članova Vlade sa razvojnim prioritetima i problemima u pojedinim krajevima Hrvatske – kazao je Plenković u obraćanju novinarima.
Na ovom sastanku razgovaralo se i o tri teme od posebnoga interesa. U tom je kontekstu ministrica Nataša Tramišak izvijestila o završnim pripremama za potpisivanje partnerskoga sporazuma s Europskom komisijom o strukturi i prioritetima novog Višegodišnjeg financijskog okvira za Hrvatsku, dok je ministar Davor Filipović govorio o energetskoj situaciji i svemu onome je Vlada s paketom iz travnja učinila kako bi ublažila udar rast cijena energenata na hrvatske građane i gospodarstvo. Ministrica Marija Vučković posebno je govorila o programima koji se odnose na poljoprivredu u kontekstu rasta cijena hrane, kao i o aktivnostima koji se tiču potpora u ribarstvu.
Nakon toga smo održali jednu vrlo otvorenu raspravu u kojoj su sudjelovali svi ministri i svi župani što je posebno bitno i vidi se da je ovakav okvir, kao i zaključci koje smo danas imali, izrazito koristan – poručio je premijer.
Dodao je da se nalazimo u vremenu preklapajućih kriza – pandemije covida koja još traje i posljedica brutalne agresije na Ukrajinu, koja se reflektira u ekonomskom, financijskom, energetskom, prehrambenom smisli na cijelu Europu, a i cijeli svijet.
Činjenica da iz ukrajinskih luka nije moguće otpremiti žito dovodi do gladi u Africi i to su situacije koje će dovesti od prelijevanja krize, nestabilnosti i sukoba do novih migracijskih trendova i siromaštva u mnogim zemljama – kazao je Plenković.
Razgovaralo se i o tome kako da zajedničkim naporima, utječe na daljnje ublažavanje rasta cijena energenata jer će to biti presudno u ovoj krizi koja utječe na sve.
Drago mi je da je Europski parlament danas prihvatio izvješće o hrvatskom članstvu u eurozoni što je još jedna potvrda da ćemo idućeg tjedna na ministarskom sastanku za ekonomiju i financije imati konačnu formalnu odluku da Hrvatska ulazi u eurozonu 1. siječnja 2023. Krenula je i procedura za Schengen i siguran sam da ćemo na jesen imati također imati pozitivno izvješće Europskog parlamenta. Te dvije činjenice jačaju Hrvatsku i njenu reputaciju i čini nas pouzdanijim za poslovanje i privlačenje ulaganja. Također, imat ćemo najveći investicijski rejting po sve tri agencije i to su strateška postignuća koja će ostati – rekao je Plenković i dodao da će Vlada i dalje voditi računa da se u Hrvatskoj ne dogodi socijalna fraktura kao što je to činila u različitim krizama dosad, od Agrokora, Covida i nadalje.
Imamo veliki gospodarski rast u 2021. godini, imamo optimistične procjene rasta u ovoj godini, unatoč tome što smo snizili očekivanja, imamo zaposlenost milijun i 640 tisuća ljudi i praktički najnižu nezaposlenost ikada. No, izazovi su veliki, situacija je takva da zahtijeva dnevni angažman svih nas i dobro je da su županice i župani svjesni svih tih točaka koje su na dnevnom redu hrvatske države i društva bez obzira na razinu upravljanja – poručio je.
Premijer je odgovarao i na pitanje novinara o zatvaranju malih benzinskih crpki.
Mi moramo gledati širu sliku i interes velike većine građana i gospodarstva. Naše procjene su takve da su svi oni koji se bave bilo proizvodnjom i distribucijom bilo samo distribucijom derivata jako dobro poslovali u 2020. i 2021. godini. Ovo što sada radimo ide u smjeru ostvarivanja nekoliko ciljeva – da cijena bude prihvatljiva građanima i gospodarstvenicima, da ne bude krize s opskrbom i da ograničavanjem veleprodajnih cijena mali distributeri ne budu u podređenom položaju. Ovo je trenutak kada se svi moramo skupiti i dati svoj doprinos – rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada tijekom Covid krize intervenirala s preko 40 milijardi kuna.
Kada se dojmovi malo smire, ne mislim da bi odluke koje smo donijeli takve da bi trebale ugroziti opskrbu ili poslovanje trgovaca derivatima – kazao je premijer, dodavši ako i ima tih slučajeva da će zadužiti ministra gospodarstva da provjeri o čemu se radi.
Novinare je zanimalo da li je na današnjem sastanku pronađeno neko rješenje za rast cijena struje, odnosno hoće li Vlada pomoći županijama u podmirivanju tih troškova.
Naravno da smo o tome razgovarali. Rast cijena struje nije horizontalan, on varira ovisno o sklopljenom ugovoru i zato taj problem nije tako snažno izražen jer neki i dalje imaju iste cijene. No problem je u tome što je rast cijena struje enorman. Kilovatsat je sedam puta skuplji nego lani, ne može to sve apsorbirati HEP. Mi ćemo zajedno sa županijama gledati kako pronaći modalitete i mjere da sve funkcionira, a pogotovo institucije kao što su škole, fakulteti, vrtići, sami gradovi i općine. Na tome rade ministar gospodarstva i drugi resori – rekao je.
Novinare je zanimao premijerov komentar o postupcima opoziva protiv ministara Vilija Beroša i Gordana Grlića Radmana.
Obranit ćemo Beroša sutra, a za Grlića Radmana odgovorit ćemo na zahtjev i nastojati riješiti to prije ljetne stanke Sabora. Obranit ćemo obojicu – rekao je.
Plenkovića su upitali i o mailu Sanje Musić Milanović školi njihova sina vezano uz način izvođenja nastave matematike i zaključivanju ocjena.
Svi čitaju pa čitam i ja, ali neću to komentirati. Za razliku od Milanovića koji bezočno vrijeđa ne samo mene, članove Vlade, moju obitelj, majku, pokojnoga oca, na način koji je snizio političku kulturu, ja ne želim niti ću komentirati njegovu obitelj. To sam propustio učiniti u niz situacija u ovih zadnjih šest godina pa tu praksu neću mijenjati ni danas. Važno je da ljudi vide razliku. Daleko smo mi od istoga, neću to komentirati – rekao je.
Komentirao je i odluku Visokog upravnog suda da gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević nije smio ukinuti prava korisnicima mjere roditelj-odgojitelj.
Ako postoji problem u Hrvatskoj koji je dugotrajan, težak i koji će biti s nama još godinama, to je pitanje demografije. Sve mjere koje idu za tim da se potakne i osnaži obitelj, ja sam uvijek za to. Ovdje nije problem u tome da neka nova vlast promjeni neku mjeru, nego je bilo pitanje da li su oni koji su uzeli tu mjeru u životu nešto isplanirali. Ne možete odgajati djecu od danas do sutra. Tu trebamo gledati na cjelovita rješenja, poticati i jačati obitelj kao nukleus hrvatskoga društva iz kojeg sve kreće – poručio je te dodao da treba nastojati svim mjerama, pa tako i dizanjem ekonomskog i socijalnog standarda, stvoriti ozračje u kojem će biti više obitelji i više djece.
Naše društvo stari i svi toga moramo biti svjesni i napraviti određene iskorake – poručio je.
Rekao je da nisu slučajno danas došli u Slunj, dodajući da se radi o kraju koji je žrtva depopulacije, ratnih zbivanja i drugih ekonomskih prioriteta. Poanta onoga što Vlada čini na razini Hrvatske je pomoći takvim krajevima mehanizmima države i mjerama ravnomjernog regionalnog razvoja.
Naša je politika da dižemo sve, ali ne može to ići od danas do sutra, puno je toga učinjeno u ovih zadnjih nekoliko godina. Velika je razlika u tome kako smo izgledali prije par godina, a kako izgledamo danas. Jako je malo krajeva u kojima nije bilo napretka i gdje nismo maksimalno pomogli, a to ćemo činiti i dalje – zaključio je premijer te dodao da je ovakav okvir suradnje Vlade i županija itekako koristan.
(vlada.gov.hr)