Između pet do šest tisuća turističkih vodiča, koliko se procjenjuje da ih ima u Hrvatskoj, najboljim turističkim vodičem proglašena je Varja Guttert iz Parka prirode Kopački Rit. Onima koji poznaju Varju ili su barem jedanput prisustvovali njenoj prezentaciji, to nije nikakvo iznenađenje.

Jer nositeljica te laskave titule poznata je kao izvrsna pripovjedačica ili kako se to popularno kaže storyteller. Ona na jedan osebujan način “veze” priču o kulturno-povijesnoj baštini, povezujući razne događaje poznate iz povijesti a koji su se ili paralelno odvijali ili imali utjecaja na živote povijesnih ličnosti, ljude, te događaje slavonsko-baranjskog kraja. Varja je fantastična interpretatorica koja kod posjetitelja izaziva sve one emocije s kojima se vraćaju svojim domovima i koje onda prenose svojim prijateljima i potencijalnim budućim gostima.

S Varjom smo razgovarali u želji da proniknemo u njenu tajnu najboljeg prezentera i interpretatora naših prirodnih ljepota, naše kulture, povijesti i tradicije – naše baštine.

Je li vas nagrada iznenadila?

Nagrada me je prije svega obradovala, premda mislim da je jako puno mojih kolega i kolegica također tu nagradu zaslužilo jer Hrvatska je, mora se reći bogata turističkim vodičima koji su ujedno i ambasadori turizma. Naša država nije velika ali je izuzetno bogata prirodnom i kulturnom baštinom i upravo zbog toga treba jako puno interpretatora te baštine, a onda smo mi vodiči oni koji stupamo na scenu i trudimo se našu državu prikazati upravo onakvom kakva jeste.

S prijedlogom za nagradu je išao ravnatelj JU Kopački rit Ivo Bašić, zapravo je on prepoznao moj potencijal a taj prijedlog je proslijeđen dalje i svi su se turistički subjekti OBŽ složili da ja budem županijski kandidat za ovu nagradu.

Kad pogledamo da je tu jadranska obala, prekrasna Istra, Grad Zagreb, a evo nagrada je stigla u Osječko-baranjsku županiju, to je veliki uspjeh.

Foto: Silvija Butković

Koliko dugo radite kao turistički vodič?

U Parku radim već 17-tu godinu i zapravo sam od samog početka krenula s turističkim vođenjem, tako da sam samo kroz Park provela više od 150. 000 ljudi, što smatram velikim brojem. S tim da je tu razlika u načinu prezentacije određenim strukturama posjetitelja koji dolaze, što je relativno zahtjevno jer tijekom dana imate posjetitelje koji su vrtićke dobi a nakon toga dobijete povijesničare. Priznajem da, iako mi je Kopački rit izuzetno poznat, naravno, u njemu sam svaki dan, ali za određene strukture posjetitelja još uvijek se, s vremena na vrijeme, moram pripremiti. Zahtjevi su sve veći, očekivanja posjetitelja su sve veća, internet je dostupan svima, posjetitelji dolaze već pripremljeni, sa određenim znanjem o destinaciji na koju dolaze i zato uvijek očekuju nešto više.

 Kako pamtite tu ogromnu količinu podataka?

Slažem ih u datoteke, kako bismo rekli “po fajlovima” ali moje priče ne dolaze isključivo od tamo, iz glave, nego dolaze iz srca. Imam tu sreću da radim posao koju volim i iz te ljubavi prema poslu i prema Kopačkom ritu iznjedrim neke interesantne i zanimljive priče. Kao što sam već spomenula, zanimanje posjetitelja se mijenja i to ne iz godine u godinu, već su to nevjerojatne brze transformacije, neki očekuju samo lijepe i pozitivne priče, neke pak zanimaju konkretni brojevi, a neki opet ni ne znaju gdje su došli ali očekuju da im vi to opišete do u detalja. I ono što u prirodi vide o ono što ne vide. Kako god, kod svakog je posjetitelja potrebno izazvati doživljaj, to je kažu nov naziv u turističkoj terminologiji, no nije, možda se drugačije prije zvalo, ali to je taj storytelling kojim barataju svi turistički vodiči. 

Što posjetitelje najviše zanima?

Zanimaju ih priče o životinjama, biljkama, no ono što daje život Kopačkom ritu su poplave. To je voda i to je temeljni fenomen Kopačkog rita. Dakle ja volim staviti naglasak i na Dravu i na Dunav koji između ostalog daje život ovom parku. Ponekad ljudi žive uz rijeku ali ju ne doživljavaju i ne poznaju je na taj način pa onda pričam ljudima o “Lijepom plavom Dunavu” i kako je i zašto nastala ta skladba, pa završim to sa Crnim morem, a usporedim to i sa Plitvičkim jezerima. Vjerovali ili ne, ali sve kapljice s Plitvičkih jezera i Velikog slapa, prije ili poslije završe na istom putu s vodama Kopačkog rita i zajedno teku do Crnog mora. Većina ljudi to ne povezuje tako, rijeke su definitivno nešto što nas spaja a ne razdvaja. I onda ljudi kažu da dožive Kopački rit u nekom njegovom pravom svjetlu.

Doživljaj Parka prirode Kopački rit od nedavno je osnažen  i obnovljenim Dvorcem Tikveš o čijoj povijesti progovarate kroz svoje interpretacije.

Jako volim pričati o povijesno-kulturnoj baštini, a tu je naravno uključen i naš nadaleko poznati Dvorac Tikveš. Volim povezivati povjesne događaje jer ako pričate samo po godinama, što se kad događalo, ljudi izađu iz prekrasnog  dvorca a ništa ne zapamte. A ako vežete jedan događaj iz povijesti s drugim koji im je kroz školovanje i poznat, onda ljudi izađu sa spoznajom odnosno itekako svjesni činjenice da su ovim dvorcima hodali ljudi koji su obilježili povjest, ne samo Hrvatske i Europe, nego i cijelog svijeta.

Tikveš je trenutno najveći multimedijalni centar u Hrvatskoj, prostire se na oko 2000 četvornih metara, cijeli je postav interaktivan što je jako dobro za posjetitelje jer nije nužno da imaju vodiča, iako bih ja svakome savjetovala stručno vodstvo. No, posjetitelji mogu na taj način i sami istraživati. Primjetili smo da različite strukture posjetitelja na određenim dijelovima postava se duže zadržavaju. Nekoga zanima određeni dio povijesti a nekog prirodna baština.

Odlučuju li se posjetitelji u sklopu posjeta tražiti stručno vodstvo vodiča i vraćaju li se ponovno?

Ljudi koji imaju naviku posjećivanja takvih objekata, muzeja, galerija znaju što mogu dobiti kada uzmu vodiča. No, ljudi koji misle da je prošetati dovoljno, znaju nam reći: “Možda bi bilo bolje da smo uzeli vodiča”.  A onda kako ne bi otišli bez neke konkretne priče, posvetimo im pažnju i dodamo “ponešto” od zanimljivosti. Evo trudimo se i mislimo da posjetitelji izađu zadovoljni.

Dvorac je obnovljen u svibnju 2022. godine, još je malo rano reći koliko će se posjetitelji vraćati. Sigurno je da ni jedan posjetitelj ne prouči sve od prvog do zadnjeg eksponata, tako da uvijek ima prostora za povratak i posjet dvorca. No, usmenom predajom taj dio marketinga ide najbolje, najčešće nam kažu: “Naši susjedi su bili i oduševili se pa smo i mi došli vidjeti tu ljepotu” – zaključuje na kraju našeg razgovora Varja, uz čiju smo priču i mi otišli pod dojmom emocija i uz pomisao “moramo se vratiti bar još jednom”.

(www.icv.hr, tj)