Iako je klimatološka zima završila prije 14 dana, na samoj polovini ožujka događa se jedan hladni prodor koji podsjeća na zimu i s kojim je, osim vjetrovitog vremena s kišom, u višem gorju pao i snijeg, na Zavižanu čak i 26 cm od utorka navečer do srijede ujutro pa ga je u 7 sati bilo 76 cm. Takvih je “ugriza” zime bilo i u zimskim mjesecima, koji su ne samo u našim krajevima, nego i diljem Europe bili razmjerno topli. Analizu zime, kao i najnovije dugoročne prognostiče izračune za proljeće i ljeto pripremio je Krunoslav Mikec, dipl. ing., iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a – jedan od trenutačno najboljih hrvatskih poznavatelja podataka koji se mogu ili ne mogu interpretirati kao dugoročna vremenska prognoza te stručnjak koji dugoročne vremenske prognoze za područje Hrvatske priprema već više od 10 godina, javlja HRT.
– Prema ocjeni Copernicus službe za klimatske promjene Europske Unije protekla je zima u Europi bila druga najtoplija od 1979. godine. Bila je neznatno toplija od zima 2006.-2007. i 2015.-2016. te hladnija samo od zime 2019.-2020., koja je do sada bila najtoplija. Najveće je pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od srednjaka za razdoblje 1991.-2020. zabilježeno u istočnoj Europi te na sjeveru Skandinavije, a manje negativno odstupanje bilo je samo u dijelu Norveške i Švedske, na zapadu Rusije te na Islandu i na jugu Grenlanda. Što se oborine tiče, velik je dio Starog kontinenta imao veću ukupnu sezonsku količinu od prosječne u razdoblju 1991.-2020., što uključuje i naše krajeve. Manjak je oborine u odnosu na klimatološke srednje vrijednosti zabilježen u dijelu jugoistočne i jugozapadne te zapadne Europe, kao i ponegdje u Skandinaviji – kaže Mikec.
Najnovija prognoza za proljeće u RH
Najnovije dugoročne prognoze za proljeće podjednake su prošlima.
– A nakon ovakve zime – kakvo će nam biti proljeće i ljeto? Prema najnovijim trenutačno dostupnim dugoročnim prognostičkim izračunima velika je vjerojatnost za nastavak trenda iznadprosječne topline – svi bi mjeseci do kraja ljeta trebali biti barem malo topliji od prosjeka. Neki i više! Ožujak je već u svojoj prvoj polovini prilično topliji nego što je uobičajeno, a podjednako će vrlo vjerojatno biti i u nastavku mjeseca. I preostala dva proljetna mjeseca – travanj i svibanj – vjerojatno će obilježiti iznadprosječna toplina. No, u drugoj polovini proljeća izglednije je još promjenljivije vrijeme od dosadašnjeg – u dijelu travnja te osobito svibnja postoji povećana vjerojatnost za češće dolaske vlažnog zraka u naš dio Europe. U takvim okolnostima može biti više dana s oborinom, moguće i s većom količinom u nekim dijelovima Hrvatske. I naravno, kako je to već uobičajeno tijekom proljeća, nije isključen i poneki slabije ili jače izraženi hladni prodor koji bi u travnju ili početkom svibnja u kopnenom području mogao uzrokovati pojavu mraza – za biljke jako opasnog i štetnog. Hoće li, kada i gdje biti moguć – pravodobno će se najaviti – kaže Mikec
Najnovija prognoza za ljeto u RH
– Što se pak ljeta tiče, iznadprosječna toplina u cijeloj Hrvatskoj još je vjerojatnija nego tijekom proljeća. Pritom je u lipnju povećana vjerojatnost za manje pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od klimatoloških srednjih vrijednosti nego u srpnju i kolovozu. Uz to, u barem dijelu lipnja moglo biti više dana s kišom, vjerojatno najčešće s lokalnim pljuskovima, i to osobito u unutrašnjosti Hrvatske – naglašava Mikec.
DHMZ-ova ocjena zime u RH
– Prema klimatološkoj ocjeni DHMZ-a zima 2022.-2023. u Hrvatskoj je prema temperaturnim prilikama bila u kategorijama “toplo” i “vrlo toplo”, a prema oborinskim u većini je krajeva bilo “kišno” i “vrlo kišno”, samo na sjeveru i jugu Jadrana “normalno”. Gledano po mjesecima, prosinac je bio zamjetno topliji nego što je uobičajeno, siječanj je također bio topliji, ali uz manje pozitivno odstupanje nego u prosincu, a u veljači je srednja mjesečna temperatura bila uglavnom oko klimatoloških srednjih vrijednosti. Višak je oborine zabilježen u većini područja u prosincu te posebno u siječnju, a u veljači je veći dio Hrvatske prema oborinskim prilikama bio u kategoriji “normalno”.
Sinoptički gledano, u prosincu i siječnju u naše je krajeve uglavnom pritjecao relativno topao i vlažan zrak s Atlantskog oceana ili sa Sredozemlja, odnosno sa zapada i jugozapada. Bilo je pritom povremenih hladnih prodora, posebice u siječnju. U veljači je pak dominantno na vrijeme djelovala anticiklona i u takvim je okolnostima do nas stizao i iznad nas se zadržavao razmjerno hladan i vlagom siromašan zrak sa sjeverozapada i sjevera kontinenta. Stoga je u veljači, i to u njezinom prvom dijelu, bilo uvjeta za jedini pravi val hladnoće ove zime. A snježne su se epizode, u gorskoj Hrvatskoj izražene, dogodile početkom posljednjeg desetodnevlja siječnja te na samom kraju veljače. U službenim je dugoročnim prognozama za zimu bila isticana velika vjerojatnost za barem manje pozitivno odstupanje temperature u odnosu na klimatološki normalne vrijednosti. Zima je, eto, bila toplija od prosjeka, čak i izraženije nego što je prognozirano. No, to i nije iznenađenje zna li se kakva je pouzdanost dugoročnih prognoza. Što se oborine tiče, za prosinac i siječanj prognozirana je – i dogodila se – veća ukupna mjesečna količina oborine od prosječne – ističe Mikec.
(hrt.hr)