Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas, 17. srpnja, predsjedao je 19. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slatini, na kojoj su predstavljena ključna ulaganja za održivi razvoj Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu, vodno gospodarstvo i gospodarenje komunalnim otpadom te ulaganja iz područja socijalne politike.

Uoči sjednice Savjeta uručeno je 104 ugovora vrijednih gotovo 98,77 milijuna eura. Ugovori se odnose na projekte vodno-komunalnog gospodarstva, cestovne infrastrukture, gospodarstva, poduzetništva, poljoprivrede, socijalne inkluzije, turizma, kulture, stambenog zbrinjavanja, energetske obnove zgrada te sport.

Što se tiče Virovitičko-podravske županije, uručeni su ugovori te potpisani sporazumi i odluke za čak 22 projekta, a više o tome možete pročitati OVDJE.

Ovu, 19. sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem otvorili su domaćini, slatinski gradonačelnik Tomo Tomić i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, a što su istaknuli, doznajte OVDJE.

Vladina politika regionalnog razvoja polučila velike rezultate

Premijer Plenković je u uvodnom govoru istaknuo kako nakon lokalnih, Hrvatska ima tri godine ispred sebe bez izbora i priliku da se svi zajednički posvete radu na poboljšanju kvalitete sugrađana u svim krajevima Hrvatske.

-Naša politika prema regionalnom razvoju je polučila velike rezultate – istaknuo je premijer, objasnivši da je analiza Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pokazala da je na lokalnim izborima došlo do promjene vlasti u samo 17 posto jedinica, a 83 posto je potvrdilo političku opciju u koju je ranije imala povjerenje.

Dragutin Fišli

Istaknuo je da to govori o radu i trudu ljudi i stranaka kojima je iskazano povjerenje, ali je i važna poruka da je Vladina politika regionalnog razvoja, realizacije projekata, fiskalne i funkcionalne decentralizacije i strukturiranog dijaloga dovela do pozicije svakog od onih koji su upravljali nekom razinom lokalne ili regionalne vlasti da dobiju to povjerenje i dalje.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dio Nacionalne razvojne strategije

Za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem naglasio je da je njime pet slavonskih županija stavljeno u fokus na način kako to nikada ranije nije bio slučaj. Kada se zbroje sva sredstva, za tih pet županija od 2016. do 2025. ugovoreno je 4,5 milijarde eura vrijednih projekata.

Od toga, Osječko-baranjska županija prednjači sa 1,7 milijardi eura, Vukovarsko-srijemska s gotovo milijardu eura, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska s malo više od pola milijarde, a Požeško-slavonska županija s oko 415 milijuna eura. Tu je još i niz zajedničkih projekta vrijednih 336 milijuna eura.

Podsjetio je da je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dio Nacionalne razvojne strategije koju je Sabor usvojio prije nekoliko godina na prijedlog Vlade i dodao da je relevantan i iz aspekta glavnih vladinih prioriteta, poput demografske revitalizacije, digitalne transformacije, zelene tranzicije i ulaganja u obrazovanje i produktivnost, inovativnost i u konačnici konkurentnost Hrvatske.

Što se tiče gospodarske situacije, premijer je istaknuo da se danas vidi politika hvatanja koraka s razvijenijim zemljama koje su u Europsku uniju ušle prije nas. Godine 2016. Hrvatska je po prosječnoj razvijenosti po kriteriju BDP-a per capita bila na 61 posto, 2024. na 77 posto, a na kraju 2025. bit će na 78 posto, s obzirom na rast BDP-a i druge trendove, kazao je.

U prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira nacionalni i regionalni programi

Osvrnuo se i na prijedlog Europske komisije Višegodišnjeg financijskog okvira te najavio da će Vlada detaljno proučiti plan, konzultirati sve relevantne dionike u Hrvatskoj i nastojati u procesu pregovora idućih godinu, godinu i pol dana vidjeti kakve su sve šanse pred Hrvatskom.

Prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira vrijedan 2 bilijuna eura je ambiciozan, nastavio je Plenković dodavši da je donio novu strukturu europskog proračuna, s četiri temeljne glave koje se odnose na nacionalne i regionalne programe, na konkurentnost, na globalnu Europu i administrativne troškove.

Naglasivši da je to tek prijedlog, rekao je da ipak ima nekoliko elemenata koje treba pozdraviti, a to su fleksibilnost, jednostavnost i učinkovitost proračuna, a velika inovacija su nacionalni i regionalni programi.

(icv.hr, vlada.gov.hr)