Na današnji dan: 3. srpnja

Konstantin Veliki porazio Licinija
Zapadnorimski car Konstantin Veliki je 323. godine u bitci kod Hadrianopolisa pobijedio svog ‘kolegu’, istočnorimskog cara Licinija. 324. godine Konstantin je progoneći vizigotske pljačkaše prešao u istočnorimski teritorij smatrajući kako je došlo vrijeme da isprovocira novi sukob s Istočnim carstvom. Licinije je na provokaciju reagirao okupivši veliku vojsku od oko 165 tisuća vojnika, te se utaborio kod Hadrianopolisa u Trakiji čekajući Konstantinov dolazak. Konstantin je svoju vojsku, od oko 130 tisuća ljudi, utaborio s druge strane rijeke Hebrus, nakon čega su obje sile čekale neprijateljski pokušaj prelaska rijeke. Poslije nekoliko dana Konstantin je pronašao pogodnu skrivenu lokaciju za prijelaz i potajno na suprotnu stranu rijeke prebacio oko 5 tisuća strijelaca i podosta konjanika. U trenucima kad Licinije nije očekivao naglo je napao u isto vrijeme prebacujući ostatak vojske na neprijateljsku stranu. Iznenađenje je bilo potpuno baš kao i poraz Licinija. Nakon velike pobjede Konstantin je zaposjeo Bizant, a nedugo zatim još jednom odmjerio snage s Licinijem, ovaj put na azijskoj strani Bospora. I tamo je izvojevao veliku pobjedu, a Licinije, inače Konstantinov polubrat, pošteđen je isključivo zbog molbi zajedničke im polusestre Konstancije. Samo nekoliko mjeseci kasnije Konstantin je Licinija dao smaknuti, a već iduće godine isto je završio i Licinije mlađi što je Konstantinu osiguralo vlast nad cjelokupnim Rimskim carstvom.

Austrija poražena u bitci kod Sadove
U bitci kod Sadove (njem. Königgrätz, češ. Hradec Králové) 1866. godine, tijekom sedmotjednog Austrijsko-pruskog rata, Pruska je Austriji nanijela težak poraz. Rat je vođen između Austrijskog carstva i njenih njemačkih saveznika s jedne, te Pruske, njemačkih saveznika i Italije s druge strane, s ciljem dominacije nad brojnim njemačkim državama. Zbog vanjskih i unutarnjih problema pred kojima se austrijski car Franjo Josip našao, postalo je neizbježno preoblikovanje ustroja čitave Monarhije, kako bi se očuvalo njezino jedinstvo, a poražen od Pruske car je bio prisiljen provesti reforme. Procijenjeno je da je najvažnije postići dogovor s Mađarima, te je postignut sporazum između bečkog dvora i Mađara čiji je rezultat bila Austro-ugarska nagodba iz 1867. kojom je ustrojena dvojna monarhija. Budući da su Hrvati imali svoja stoljetna prava, državnopravnu individualnost i status kraljevine, morali su se Hrvati i Mađari 1868. posebno nagoditi. Tada je izdan poseban akt zvan Hrvatsko-ugarska nagodba kojom se Hrvatima priznaje državnopravna posebnost i autonomni unutarnji poslovi te posebni državni simboli i vojska. Iako Hrvati nisu bili time zadovoljni, takav status u Austro-Ugarskoj nije imao ni jedan drugi narod. U vidu europske politike Pruska je pobjedom kod Sadove izbacila Austriju kao konkurenta oko kojeg bi se trebale okupiti sve njemačke zemlje u jedinstveno carstvo, i time postala nositeljem njemačkog nacionalizma i centrom okupljanja njemačkih zemalja što je rezultiralo proglašenjem Njemačkog carstva pet godina kasnije, dok je Italija nakon rata uspješno aneksirala do tada austrijsku provinciju Veneciju.

Američka mornarica oborila iranski putnički avion Airbus A300
Hormuški tjesnac 1988. godine bio je poprištem jedne od najkontroverznijih zrakoplovnih ‘nesreća’ u povijesti. Mornarica SAD-a, preciznije njena raketna krstarica USS Vincennes, oborila je iranski putnički avion Airbus A300, prilikom čega je svih 290 putnika, uključujući 66 djece, poginulo. ‘Nesreća’ se dogodila pred sam kraj Iransko-iračkog rata tijekom kojega je SAD, iako prodajući oružje objema stranama, podržavao irački režim Saddama Husseina u strahu od mogućeg širenja iranskog tipa radikalnog islamizma kakav je provodio ajatolah Homeini. Američka vlada je rušenje zrakoplova opravdala greškom posade koja je uslijed bitke s iranskim pomorskim snagama putnički zrakoplov navodno zamijenila s napadajućim lovcem. Tadašnji predsjednik SAD-a, George H. W. Bush izjavio je kako se nikada neće ispričati za djela Amerikanaca, a zapovjednika broda USS Vincennes, William C. Rogers III. je odlikovao odličjem ‘Legije zaslužnih’. Nakon Bushove izjave ‘I will never apologise for what Americans do’, iranski je predsjednik pozvao na osvetu protiv Amerikanaca, pa je jedva izbjegnut međunarodni incident, no ova ‘nesreća’ je i danas izvor velike kontroverze, a nije teško zaključiti i da Iranci koji nisu radikalni zbog toga imaju dovoljno razloga biti ne baš prijateljski raspoloženi prema SAD-u, odnosno vladama SAD-a. U prilog tome ide i činjenica da je međunarodna javnost za incident saznala tek mjesecima kasnije, a jedan od glavnih razloga zataškavanja izašao je na vidjelo zahvaljujući novinaru Newsweeka Rogeru Charlesu, koji je ustanovio da se američka krstarica USS Vincennes, u trenutku kad je na iranski putnički zrakoplov ispalila rakete, nalazila u iranskim teritorijalnim vodama. Predsjednik G.H.W. Bush kasnije je, opravdavajući napad pred UN-ovim Vijećem sigurnosti, izrekao i jednu od vjerojatno najgorih licemjernih izjava američkih vladajućih garnitura do današnjeg dana. Koristeći sada već dobro poznatu retoriku o slobodi izjavio je “ako Iran napada miroljubive trgovačke brodove i postavlja mine u međunarodne vode, onda se to tiče svih koji cijene slobodu”, pokušavajući krivnju svaliti na navodno iransko miniranje pomorskih puteva, a samo nekoliko godina ranije CIA, čiji je Bush bio šef, je minirala nikaragvanske luke prilikom čega je stradalo čak devet trgovačkih brodova koji su plovili međunarodnim vodama. U svom stilu SAD je isplatio odštetu od 130 milijuna dolara, no nikada se Iranu nisu službeno ispričali zbog direktnog napada na civile.

Rođen Franz Kafka
Češko njemački pisac židovskog porijekla Franz Kafka, čiji se opus može podijeliti u nekoliko žanrova (romani, pripovijetke, aforizmi, dnevnici i pisma) veže tematsko, svjetonazorsko pa i spiritualno jedinstvo, a baštini tradicije njemačkoga romantizma, fantastične struje, židovskih heterodoksnih učenja i kršćanske gnoze, no vizija zbilje i intenzitet kojom ju je iskazivao čine ga piscem kojega se ne može utrpati u shematske podjele po književnim pravcima, no kao mlađi potomak starih gnostika ipak jedan od središnjih spiritualnih pisaca 20. stoljeća, autor poznatih djela Preobrazba, Proces, Zamak, Umjetnik u gladovanju i mnogih drugih, rođen je u Pragu 1883. godine.
Rođen Kurtwood Smith
Američki glumac Kurtwood Smith, najpoznatiji po ulogama roditeljskih likova u serijama That ’70s Show, Worst Week i filmu Dead Poets Society, te nastupima u brojnim drugim filmovima i serijama među kojima su Flashpoint, Blue Thunder, RoboCop, Rambo III, To Die For, Broken Arrow, Deep Impact i Everybody Loves Raymond, rođen je 1943. godine u New Lisbonu u Wisconsinu.

Rođen Tom Cruise
Američki glumac i producent Tom Cruise, megapopularan od 80-ih godina 20. stoljeća, bivši suprug Nicole Kidman koji je bio u vezi i s Penelope Cruz, a trenutno oženjen s petnaest godina mlađom Katie Holmes, sljedbenik scijentologije koju propagira na granici ludila, dobitnik brojnih filmskih nagrada, a vjerojatno najzapmćeniji po glavnoj ulozi u Top Gunu, te ulogama u filmovima The Color of Money, Rain Man, A Few Good Men, Interview with the Vampire: The Vampire Chronicles, Mission: Impossible I, II i III, Jerry Maguire, Eyes Wide Shut, Vanilla Sky, Minority Report, The Last Samurai, War of the Worlds, Valkyrie i drugima, rođen je u Syracuseu u New Yorku 1962. godine.

Rođena Andrea Barber
Američka glumica Andrea Barber, najzapamćenija po ulozi originalne Carrie Brady u Days of our Lives, te Kimmy Gibbler koju je u sitcomu Full House glumila osam godina nakon čega se navodno povukla iz svijeta glume, rođena je 1976. godine u Los Angelesu.

Eksplodirala Sovjetska divovska raketa N1
Na današnji dan 1969. godine dogodila se najveća eksplozija rakete u povijesti, kad je sovjetska divovska raketa N1 eksplodirala ubrzo nakon lansiranja. Motori rakete N1 prvog stupnja, njih čak 30, davali su joj najveći potisak od svih raketa ikada proizvedenih, tako da je bila snažnija čak i od slavne američke rakete Saturn V pomoću koje su ljudi lansirani na Mjesec. Raketa N1 bila je visoka 105 metara (otprilike kao tornjevi zagrebačke katedrale) i teška 2735 tona (približno kao 6 Boeinga 747 napunjenih gorivom). Pri lansiranju je navodno mogla proizvesti potisak od oko 50 meganjutna (MN), što je čak 47% više od američkog Saturna V. Rakete N1 sovjeti su namjeravali koristiti za ljudske misije na Mjesec, slično američkom programu Apollo. Na današnji dan raketa N1, natovarena s oko 680,000 kilograma kerozina i 1,780,000 kilograma tekućeg kisika lansirana je sa sovjetskog kozmodroma Bajkonur. Već između 5 i 9 sekundi nakon polijetanja došlo je do greške, kad je jedna olabavljena matica otpala i ušla u pumpu s kisikom. Automatska kontrola tada je ugasila 29 od 30 motora pa je raketa počela padati natrag prema lanseru na tlu. Otprilike 23 sekunde nakon gašenja motora raketa je eksplodirala uništivši lansirnu rampu. Izračuna li se kolika je energija bila sadržana u gorivu, dobiva se da je pri eksploziji oslobođeno oko 29 TJ (teradžula) energije, što bi odgovaralo eksploziji 6930 tona TNT-a. Dakle, to je otprilike slično nuklearnoj bombi snage 6.93 kilotona (za usporedbu, bomba bačena na Hirošimu imala je oko 16 kilotona).

Preminuo Jim Morrison
Na današnji dan 1971. godine preminuo je slavni pjevač “Doorsa” Jim Morrison, sa samo 27 godina života, čime se pridružio znamenitom “Klubu 27”, koji čine poznati glazbenici koji su umrli u toj dobi (s 27 su umrli i Jimi Hendrix, Janis Joplin, Kurt Cobain, Amy Winehouse i Brian Jones iz Rolling Stonesa). Jim Morisson bio je inteligentno dijete, sin američkog admirala Georgea Stephena Morrisona, zapovjednika američkih pomorskih snaga u Tonkinškom zaljevu tijekom Vijetnamskog rata. Zanimljivo je da je Jim Morisson diplomirao filmsku i dramsku umjetnost na uglednom Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA). Jim je nakon diplome doživio uspjeh u glazbi sa svojom grupom “Doors” prozvanom po romanu Aldousa Huxleya “The Doors of Perception”. Morrison je pronađen mrtav na današnji dan u svom stanu u Parizu, gdje je živio s djevojkom Pamelom Courson. Upravo ona ga je pronašla mrtvog u kadi. Mrtvozornik je objavio da je uzrok smrti bio srčani udar, no nije obavljena autopsija, pa to pitanje ostaje otvoreno. Postoje pretpostavke da je Morrison umro od predoziranja Pamelinim heroinom, kojeg je navodno greškom ušmrkao misleći da je riječ o kokainu. Pamela je umrla niti 3 godine kasnije od predoziranja heroinom. U trenutku smrti i njoj je bilo 27 godina. Jim je pokopan na slavnom pariškom groblju Père Lachaise (koje se zove po ocu Lachaiseu, ispovjedniku kralja Luja XV.), na kojem je vjerojatno pokopano više slavnih osoba nego na ikojem drugom groblju na svijetu (tamo su pokopani Marcel Proust, Frederic Chopin, Oscar Wilde, Honoré de Balzac, Moliere, Isadora Duncan i mnogi drugi).

(www.icv.hr)