Na današnji dan: 9. kolovoz

Poraz Spartanaca kod Termopila
Godine 480. Prije Krista na današnji dan perzijska vojska predvođena Kserksom u svojim je pohodima naišla na malen, ali odlučan otpor spartanskih junaka kralja Leonide kod Termopila. U brojčano neravnopravnoj borbi spartanska vojska nije imala šanse, ali je ušla u legendu o kojoj je u holivudskom stilu snimljen i film.

Havajci prvi puta ugledali konje
Stoljećima kasnije, početkom 1800-ih, stanovnici Havaja po prvi put su ugledali četveronožne životinje koje su u ostatku svijeta imale nevjerojatan socioekonomski i ratni značaj – na današnji su dan 1803., naime, na havajske otoke dovedeni prvi konji.

Bačena atomska bomba na Nagasaki
Deveti dan kolovoza ostao je upisan na povijesnim stranicama u smislu crne kronike zahvaljujući drugom najvećem svjetskom sukobu – konkretno, na današnji su dan američke vojne snage uz pomoć zrakoplova bombardera b-29 Bockstar bacile atomsku bombu nadimka „Fat Man” na japanski grad Nagasaki. Tog istog trena poginulo je preko 39,000 ljudi i nebrojene tisuće kasnije od posljedica radijacije.

Počinjena brutalna ubojstva od strane sljedbenika kulta Charlesa Masona
U nizu crnih događaja koji su uznemirili svijet, a koji su se zbili na današnji dan, valja spomenuti i brutalna ubojstva koje su počinili sljedbenici kulta Charlesa Mansona – brutalno je ubijena trudna glumica Sharon Tate, inače tadašnja supruga redatelja Romana Polanskog, zatim Abigail Folger, poljski glumac Wojciech Frykowski, Jay Sebring i Steven Parent.

Započela globalna financijska kriza
U novije vrijeme, 2007. na današnji dan neslužbeno je počela financijska kriza 2007/2008 koja je proizašla iz nelikvidnosti u globalnim ekonomijama, naročito SAD-a, koja je pak bila rezultat krize na tržištu nekretnina.

Richard Nixon podnio ostavku na mjestu predsjednika SAD-a
1974. godine Richard Nixon podnio je ostavku na mjestu predsjednika SAD. Istoga dana, dotadašnji potpredjednik Gerald Ford polaže prisegu i postaje 38. predsjednik SAD-a

Francesco della Rovere izabran za papu
1471. godine Francesco della Rovere izabran je za papu kao Siksto IV., čime je počelo svjetovnije razdoblje renesansnog papinstva koje je obilježeno rodbinskim vezama, narušenim financijama i kupovanjem službi. Ipak, Siksto IV. zabilježen je i kao veliki promicatelj umjetnosti pa je među ostalim dao sagraditi znamenitu Sikstinsku kapelu.

Potpisan sporazum kojim je određena granica između SAD-a i Kanade
1842. godine SAD i Velika Britanija potpisale su sporazum kojim je određena granica između SAD-a i Kanade.

Rođena Gillian Anderson
1968. godine rođena je Gillian Anderson, američka glumica. Za vrijeme srednje škole Gillian se počela zanimati za glumu i nastupala je u lokalnom kazalištu. Poslije se upisala na tečaj u Nacionalnom kazalištu Velike Britanije u Ithaci, New York, a potom i u dramsku školu “Goodman”, na De Paul sveucilištu u Chicagu gdje je stekla diplomu. Gillian Anderson je na sebe privukla pažnju nastupom u drami Alana Ayckbourne “Odsutni prijatelji”, postavljenoj u Kazalisnom klubu Manhattana, za što je dobila nagradu “Kazališni svijet”. Godine 1992. je imala filmski debi u opskurnom filmu “Home fires burning”, u kojem je imala “škakljivu” scenu. Chris Carter je 1993. inzistirao kod “Foxovih” producenata da upravo Gillian Anderson tumači Danu Scully. To je uspio nakon teške borbe, u kojoj su “Foxovi” glavešine držali da je za glavnu žensku ulogu potrebna nešto “seksepilnija” glumica.

Rođena Audrey Tautou
1978. godine rođena je Audrey Tautou, francuska filmska glumica. Crnokosu, crnooku glumicu porculanske puti, Audrey Tautou, već u početku glumačke karijere filmski kritičari uspoređivali su sa Audrey Hepburn i Leslie Caron. Njezin sanjiv pogled i nevin osmjeh osvojio je publiku već u prvom cjelovečernjem filmu “Venus Beaute Institute” (1999). Za tu ulogu nagrađena je francuskom filmskom nagradom Cesar.

Preminuo Hermann Hesse
1962. godine preminuo je Hermann Hesse, njemački književnik. Svojim djelima postiže za života značajne uspjehe. Povremeno se javlja u političkom životu u duhu svojih demokratskih i pacifističkih uvjerenja. Poslije Prvoga svjetskog rata priklanja se psihoanalizi, a živo ga privlači misticizam Dalekoga Istoka. U njegovim se prvim romanima odražavaju pojedine faze autorovih unutarnjih kriza, a u kasnijim se pojavljuju općeljudski problemi. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1946. godine.
Najpoznatija njegova djela su “Stepski vuk”, “Demian”, “Igra staklenim biserima”, “Sidarta” te “Narcis i Zlatousti”.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )