Na današnji dan: 11. rujna

Dogodio se do sada najveći teroristički napad na SAD
Na današnji dan 2001. godine otmičari su oteli četiri aviona i izveli simultani napad na više ciljeva u SAD-u. Dva aviona su usmjerili na tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra, jedan avion na zgradu Pentagona, a zadnji avion trebao je udariti u cilj u Washingtonu D.C., vjerojatno zgradu Capitola ili Bijelu kuću, no srušen je u Pennsylvaniji nakon što su putnici pokušali preuzeti kontrolu. Tornjevi Svjetskog trgovačkog centra srušili su se unutar dva sata od udara aviona, a u njima je poginulo 2606 osoba, uključujući 343 vatrogasca i 60 policajaca. Još 125 osoba je poginulo u napadu na Pentagon. Stradali su svi ljudi u sva četiri aviona, ukupno 265, uključujući svih 19 otmičara. Sve u svemu, poginulo je 2996 ljudi. Žrtve su bili državljani ukupno 77 zemalja.

Izbio Spartakov ustanak
Ropstvo je u rimskoj državi i u državama onoga vremena bilo posve normalna stvar. Rob je bio puki objekt, bez ikakvih prava, kojeg je njegov gospodar nekažnjivo mogao ubiti ili osakatiti.
11. rujna 74. godine prije Krista izbio je veliki ustanak tih potlačenih i obespravljenih ljudi pod vodstvom Spartaka, do tada gladijatora koji je na veselje obijesnih Rimljana prolijevao krv u cirkuskim arenama. Ustanak se sve više širio tako da je na kraju ozbiljno uzdrmao snažnu rimsku državu. Prijetila je opasnost i po sam Rim. Prema nekim zapisima iz toga doba Spartakova vojska imala je oko 120 tisuća ljudi. Robovi su pobijedili u nekoliko bitaka, a tada se na njih ustremila sva vojna sila rimskog carstva koje je od pobunjenika osjećalo smrtnu opasnost. Odlučujuća bitka odigrala se u Apuliji u južnoj Italiji. Slabo naoružani robovi nisu mogli odoljeti dobro izvježbanim rimskim legijama. U borbi je poginuo i sam vođa ustanka Spartak, a ostaci njegove vojske raspršili su se po cijeloj rimskoj državi. Bio je to za dugo vremena kraj sna o slobodi robova i ravnopravnosti ljudi. Padom republike Rim je još žešće iskorištavao robovsku radnu snagu da bi na kraju propao pod udarima novih, slobodnih naroda.

Henry Hudson otkrio Manhattan
Engleski istraživač Henry Hudson plovio je uz obale Sjeverne Amerike proučavajući to područje za Nizozemsku istočnoindijsku kompaniju i tražeći sjeverni prolaz do Azije. Istraživao je obalu rijeke koja se danas po njemu zove Hudson River i naišao na otok Manhattan i to 1609. godine. Ime tog otoka potječe od indijanskih riječi Manna-hata, koje znače “otok s mnogim brdima”. Kasnije će otok biti otkupljen od indijanaca za robu u vrijednosti 60 guldena, što se prije navodilo da je jednako 24 dolara, a zapravo je po današnjim mjerilima bliže svoti od 1000 dolara. Henry Hudson je na sljedećem putovanju, ponovno u potrazi za sjeverozapadnim putem do Azije, no ovaj put pod britanskom zastavom, obišao poluotok Labrador i došao u današnji Hudsonov zaljev (taj zaljev u Kanadi također se zove po njemu). Tamo je njega i njegovu posadu preko zime zarobio led, pa su morali prezimiti na kopnu. Kad je Hudson s dolaskom toplog vremena htio nastaviti tražiti put prema Aziji, posada broda se pobunila. Ostavili su Hudsona i nekoliko njegovih suradnika u čamcu, a sami se vratili u Englesku. Hudson i njegovi kolege više nikada nisu viđeni. Pobunjenike su u Engleskoj uhitili i sudili im, ali nisu ih htjeli smaknuti, vjerojatno zbog toga što su imali vrijedno znanje o sjevernim obalama Kanade. Na taj način preživjeli su, premda je u to doba kazna za pobunu bila smrt.

Otvorena Hooverova brana
Hooverova brana, nekad poznata pod imenom Boulder, nalazi se na rijeci Colorado, na granici između američkih država Arizona i Nevada. Dovršena je 1936. godine, a otvorio ju je 11. rujna tadašnji predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Tada je bila najveća građevina na svijetu, a trenutno je 35. najveća svjetska hidroelektrana. Brana je nazvana po Herbertu Hooveru koji je bio najzaslužniji za njezinu konstrukciju.

Alexander Hamilton postao prvi ministar financija SAD-a
Na današnji dan 1789. godine američki predsjednik George Washington imenovao je Alexandera Hamiltona za prvog ministra financija u povijesti SAD-a. Hamilton je na svoju službu ministra financija (Secretary of the Treasury) gledao kao na premijersku funkciju, u svjetlu britanskog značenja te riječi (gdje je premijer First Lord of the Treasury). U tom tumačenju predsjednik Washington bio bi ekvivalent britanskom kralju, a Hamilton njegov premijer. Hamilton je osnivač najstarije banke u SAD-u (The Bank of New York) i središnje banke SAD-a. Umro je u dvoboju s tadašnjim potpredsjednikom SAD-a Aaronom Burrom. Taj vjerojatno najpoznatiji dvoboj u povijesti SAD-a odigrao se 11. srpnja 1804. godine u New Jerseyu. Hamilton je namjerno pucao iznad glave svog protivnika, a Burrov je pucanj pogodio Hamiltona iznad desnog kuka i zaustavio se u kralježnici, prethodno oštetivši unutarnje organe. Hamilton je od ozljeda umro sljedećeg dana. Njegov lik nalazi se na američkoj novčanici od 10 dolara.

Rođen Vjenceslav Novak
1859. godine rođen je Vjenceslav Novak, hrvatski pisac. Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju.
U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije.
U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću. U hrvatsku je književnost uveo novinu: prikaz poniženog malog čovjeka i socijalne teme, često vezane uz velegrad – život gradske sirotinje i siromašnih đaka.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )