BLAGDANSKA GROZNICA PRED VRATIMA Za poklone i blagdansku trpezu Virovitičani će izdvojiti oko tisuću kuna

Blagdanski stol obitelji Kovač bit će nešto bogatiji nego inače, no neće pretjerivati

* Dugo smišljam poklone, volim da su osobni, da imaju neku priču i da je to baš nešto što netko želi. To može biti sitnica koja košta 15-ak kuna, a neki mogu biti i do 200 kuna jer tu nema pravila, objašnjava Sandra M. B., no kako kaže, ukrasa nikada previše.

Tradicionalno se sije na sv. Luciju – božićna pšenica, običaj sačuvan do danas

Iako bi jedini smisao blagdana trebali biti zajedništvo, ljubav i dobrota, oni su vrijeme kada valja dublje zaviriti u džep. U prosincu u prosjeku svi troše nešto više nego u ostatku godine. Pokloni, ukrasi i blagdanska hrana zahtijevaju veće izdatke pa trošimo nekoliko stotina, pa i tisuća kuna više nego obično. Stoga smo odlučili istražiti koliko naši sugrađani planiraju potrošiti kako bi njihovi najmiliji pod božićnom jelkom pronašli idealne poklone te kako će izgledati njihova blagdanska trpeza.

Pune vrećice prizor su s virovitičkih ulica

TRADICIJA DARIVANJA

Virovitičanka Marija Oklopčić najviše će potrošiti na hranu. Kako kaže, njihov blagdanski stol slijedi tradiciju te će se na njemu naći pečenje, francuska salata, purica i mlinci, te raznovrsni kolači.
– Na Božić se svi okupimo i blagujemo hranu koju smo ranije pripremili kako bismo mogli uživati u obiteljskom druženju – kaže Marija, koja potrebne namirnice nastoji pronaći na akcijama kako bi što više novca ostalo za poklone.
– Po svim trgovačkim centrima su akcije i ako se malo prošeta, može se dosta uštedjeti – ističe Marija O.
Obitelj Oklopčić njeguje tradiciju darivanja za blagdane pa kada se sve zbroji, u to vrijeme

Izlozi i police već su od studenog prepune svjetlucavih i šarenih ukrasa

potroše i do 1500 kuna više nego inače. – To nisu veliki pokloni, otprilike oko 50 kuna svakome, kako bismo simbolično obilježili božićno darivanje – kaže nam Marija. Poklone za svoje unuke već su kupili Ivan i Nada Kovač iz Golog Brda.
– Pokloni su već riješeni. Mlađim unucima nešto kupimo, a većima darujemo novac kako bi si sami kupili što žele – s osmijehom govore supružnici Kovač koji na darivanje potroše do 1000 kuna. Njihov blagdanski stol bit će nešto bogatiji nego inače, no neće pretjerivati.
– Umirovljenici smo, ne treba nam puno i na hranu ćemo potrošiti 300 kuna više nego obično – objašnjava Ivan K.

MALI POKLONI VELIKOG ZNAČAJA

Vlatko i Nadia Korotaj nastoje odabrati idealne poklone za svoje najmilije

Poklon mora imati dušu i nešto značiti onome koji ga prima.
– Ljudi bi trebali shvatiti da su blagdani prigoda da se posvetimo onima koji su nam dragi. Ne treba paničariti, trčati okolo i kupovati skupe poklone, nego odabrati nešto što će značiti osobi kojoj to poklanjamo – poručuje Vlatko Korotaj, koji se sa svojom suprugom Nadijom trudi pronaći idealne poklone za svoje najmilije. – Ne kupujemo ništa spektakularno, a tako smo odgojili i navikli i svoju djecu. Ne kupujemo darove da bi bili dobri, takvi trebamo biti cijelu godinu – ističe Vlatko K.

PUNO KOLAČA I UKRASA

Prepoznatljiv cvijet simbol je Božića koji će se naći u brojnim obiteljima

Da bi pokloni imali poruku, neki s pripremama počinju već – u kolovozu.
– Ja sam malo čudna po tom pitanju, već od kolovoza lagano osmišljavam i kupujem božićne poklone – kaže Sandra Matošina-Borbaš, koja osim što uživa u osmišljavanju poklona, dobrom pripremom olakša i organiziranje budžeta u prosincu. Iako većina poklona bude spremna puno ranije, u prosincu se ipak više potroši. – Kako bi se osigurali dobri pokloni pod borom, puno kolača, lampica i ukrasa potrošit ćemo oko 1000 kuna više nego inače – govori Sandra, dodajući kako nije pobornik skupih poklona.

Najveći dio budžeta građani će potrošiti na božićne poklone

– Dugo smišljam poklone, volim da su osobni, da imaju neku priču i da je to baš nešto što netko želi. To može biti sitnica koja dođe 15-ak kuna, a neki mogu biti i do 200 kuna jer tu nema pravila – objašnjava Sandra, no kako kaže, ukrasa nikada previše.
– Na ukrase trošim previše, to je moja bolest. Jako volim kad je sve u lampicama i kada je sve “šljašteće” i divno – kroz smijeh govori Sandra, koja u prosincu svu svoju kreativnost usmjerava na ukrašavanje svog doma. Sa svojom djecom izrađuje ukrase koji uljepšavaju njihov obiteljski dom i čine ga posebnim u ovo doba godine.

Nenad Šijan nadopunio je svoje police pred blagdansku kupovinu

Prodavači spremni, police pune

Pripreme za blagdane imaju i prodavači. Svoje police moraju nadopuniti s prigodnim artiklima i potencijalnim poklonima. Kupci vole lampice za borove, ukrasna drvca, zvončiće i pahuljice, igračke… Traži se i odjeća, parfemi, a neizostavne su i pšenica te božićne zvijezde.
-Troši se više nego inače, blagdanska groznica se osjeti, a prodaja je veća za 30-ak posto – doznajemo od Nenada Šijana, vlasnika maloprodajnog obrta iz Virovitice.
Kako bi potaknuli što veću kupovinu, već su u studenom izlozi i trgovine bili prepuni svjetlucavih i šarenih ukrasa.

Izradite sami svoje ukrase – poručili kreativci

Ne kupujte, izradite sami

Poštujući tradiciju i slijedeći narodne običaje, kreativci u Gradskom muzeju Virovitica izradili su svoje ukrase za bor. Naime, u tradiciji virovitičkoga kraja, kao i u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, nekada su se božićna drvca ukrašavala raznim malim licitarskim oblicima kao što su bebe, trešnje, srca, potkove, zvona, čizmice… Upravo prema tim oblicima Virovitičani su od tekstila izrađivali svoje prekrasne i unikatne ukrase za bor. Ovom radionicom sudionici su pokazali da nije nužno kupovati skupe ukrase, već ih je moguće izraditi kod kuće, uz malo truda i kreativnosti.

 

VATROGASCI UPOZORAVAJU GRAĐANE NA OPREZ PRILIKOM KORIŠTENJA BOŽIĆNIH UKRASA I PIROTEHNIKE

Prskalice palite u ruci, ne na boru, a vrući pepeo uvijek sklonite dalje od papira i kartona

Hrvatska vatrogasna zajednica s vatrogasnim zajednicama županija i općina na razne načine upozorava građane na opasnosti izbijanja požara od neispravnih božićnih lampica, bez nadzora ostavljenih zapaljivih materijala za ukrašavanje te uporabe i držanja pirotehničkih sredstava. Jer, iskustvo pokazuje da su
božićne lampice koje se koriste prilikom ukrašavanja često neispravne. Prskalice građani nerijetko ostavljaju u blizini gorivih površina, a upaljene božićne dekoracije i ukrasne svijeće bez nadzora. Vatrogasci stoga za nadolazeće blagdane konkretno savjetuju građane:
“Pazite gdje bacate leteća pirotehnička sredstava. Petarde i slična sredstva nemojte bacati u kontejnere. Prskalice palite u ruci, a ne na boru. Svijeće nikada ne ostavljajte bez nadzora ukućana i pepeo savjesno odložite. Bez obzira na niske temperature, ako je suho vrijeme, vrući pepeo u dodiru s, primjerice, kartonskom ambalažom, raznim papirom i slično postaje opasan uzročnik požara”, stoji u pismenom upozorenju kojim su se vatrogasci obratili javnosti, apelirajući na savjesno ponašanje.

Socijalnoj samoposluzi najviše nedostaje konzervirane hrane i namirnica za bebe

Gradsko društvo Crvenog križa Virovitica i ove se godine brine da svi korisnici Socijalne samoposluge “Djelo ljubavi” blagdane provedu bezbrižno sa svojim obiteljima. Akcije prikupljanja namirnica i higijenskih potrepština provode

Volonteri nastoje svima omogućiti lijep i radostan Božić

tijekom cijelog prosinca potičući građane da se uključe i daruju poneku sitnicu koja mnogo znači onima koji nemaju.
– Imamo 110 stalnih korisnika. To su obitelji s troje ili više djece i samohrani roditelji, a u sustavu imamo još 300 korisnika koji povremeno dolaze u samoposlugu – objašnjava Željka Grahovac, ravnateljica gradskog Crvenog križa.
U samoposluzi najviše nedostaje konzervirane hrane i higijenskih potrepština za bebe, no i sve ostale namirnice su uvijek dobrodošle. U trgovačkom centru Kaufland do 15. prosinca traje akcija “Vaš dar za pravu stvar” gdje građani mogu ostaviti svoje donacije, a isto tako u subotu, 16. prosinca, od 9 do 18 sati volonteri GDCK Virovitica prikupljat će donacije u trgovačkom centru KTC Virovitica. Osim na ovim organiziranim akcijama, građani namirnice i higijenske potrepštine mogu donijeti svaki radni dan od 10 do 12 sati u prostorije samoposluge.
– Ovakvim aktivnostima potrebitima pokazujemo da nisu sami i da netko misli na njih, zato donacije građana imaju još veću težinu – ističe Ž. Grahovac.

(www.icv.hr, M. Lukačić, Ž. Đaković; Foto: M. Rođak)