ŠTO STUDIRATI NAKON SREDNJE ŠKOLE? Nedostaju nam stručnjaci – liječnici, građevinari, arhitekti i logopedi

Maturante, posebice gimnazijalce ovih dana muči pitanje: koji fakultet upisati, a da ne završiš kao još jedna brojka u moru nezaposlenih? Odlučili smo provjeriti koja su to zanimanja koja mladim ljudima osiguravaju pronalazak radnog mjesta nakon što diplomiraju. Prema analizi tržišta koju svake godine provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, u našoj županiji nedostaje široki spektar zanimanja, od doktora medicine do građevinara.

– Već duži niz godina imamo deficit u određenim zanimanjima, to su prvenstveno doktori medicine, stomatolozi, građevinari, strojarski inženjeri, arhitekti, logopedi – rekla nam je Lahorka Weiss, v.d. predstojnice HZZ-a Područnog ureda Virovitica, dodajući kako se na popisu potrebnih kadrova nalazi i anglistika, germanistika, veterina, farmacija, matematika, računarstvo, psihologija i nekolicina drugih zanimanja. Na području županije najveći broj visokoobrazovanih nezaposlenih je iz područja ekonomije i to je jedino zanimanje za koje HZZ preporuča smanjenje broja upisanih. Kako bi učenike usmjerili upravo na deficitarna zanimanja, HZZ Područni ured Virovitica ima Odsjek za profesionalno usmjeravanje.

– Naše dvije psihologinje obilaze osnovne i srednje škole te informiraju učenike o mogućnostima upisa na željene fakultete i škole, ali i o samom stanju na tržištu rada – objašnjava Lahorka Weiss, ističući kako neodlučnim učenicima omogućuju i besplatno profesionalno savjetovanje u Područnom uredu.

PRATE TRENDOVE, ODABIRU PRIRODOSLOVLJE

No, čini se kako virovitički maturanti izuzetno dobro prate stanje na tržištu rada i svoju budućnost usmjeravaju u pravom smjeru.

– Već 30 godina radim u školi i mogu reći da se u Gimnaziji doista prate trendovi. U posljednje vrijeme to je medicina, tako da svake godine imamo 10-ak učenika koji upisuju taj fakultet – rekla nam je Jasminka Viljevac, ravnateljica Gimnazije Petra Preradovića Virovitica, dodajući kako su učenici svoje afinitete usmjerili prema prirodoslovnim zanimanjima. Tako za izborne predmete na državnoj maturi odabiru fiziku, kemiju, biologiju i informatiku, s kojima se prijavljuju upravo za ona zanimanja koja će im omogućiti jednostavnije zaposlenje nakon diplome.

Grad Virovitica od 2004. do 2018. godine dodijelio je 102 stipendije. Riječ je o oko milijun kuna kojima je Grad do sada mladim ljudima pomogao u obrazovanju. Prema riječima Alena Bjelice, pročelnika gradskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti, deficitarnost zanimanja samo je jedan od kriterija za dodjelu stipendija.

– Do 2013. godine jedini kriterij je bio deficitarnost. No pokazalo nam se da postoje studenti koji su izvrsni na svojim fakultetima i koji se ne mogu iškolovati iz vlastitih sredstava, pa smo kriterije proširili na ukupno pet. Uveli smo materijalni kriterij, socijalni, godine studija i izvrsnost, a kriterij za deficitarnost ostao je kao jedan od važnijih – rekao je A. Bjelica.
Osim stipendija, Grad Virovitica je u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom i Ministarstvom znanosti i obrazovanja izdvojio i 1,1 milijun kuna za izgradnju i opremanje Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici, kao i izgradnju i opremanje Studentskog doma i restorana. U protekle tri godine sufinancirao je i sa 750 tisuća kuna dislocirani stručni studij drvne tehnologije zagrebačkog Šumarskog fakulteta u virovitičkoj Visokoj školi, kako bi studentima koji Viroviticu odaberu za mjesto svog obrazovanja osigurao što kvalitetnije uvjete za boravak i edukaciju. (www.icv.hr, ml)