DANIJEL MARAS IZ CABUNE MEĐU NAJVEĆIM PROIZVOĐAČIMA BATATA U ŽUPANIJI Ove godine na dva hektara posadio 35 tisuća sadnica

Nakon krastavaca, paprike i rajčice Danijel Maras iz Cabune odlučio je posaditi nešto novo i drugačije – batat. Prije pet godina kada je ubrao prve plodove, većina ljudi nije niti znala o kakvom je povrću riječ.

– Tada nitko to nije sadio. Bilo mi je zanimljivo i odlučio sam pokušati. Posadio sam oko 100-200 metara batata, toliko da imam za prodaju na štandu ispred kuće – govori nam Danijel, koji je danas svoje nasade proširio na dva hektara i trenutno je među najvećim proizvođačima batata na našem području. S još nekoliko poljoprivrednika obrađuje oko sedam hektara tog povrća, koje potom zajedno plasiraju na tržište. Iako nemaju sigurne otkupljivače, nemaju problema s prodajom uroda.

– Prošle godine pregovarali smo s tvrtkama, ali tražili su velike količine, oko 200-300 tona, koje tada nismo imali. Ove godine posadili smo tu količinu pa ćemo vidjeti kako će biti – govori Danijel, dodajući kako veliki dio batata izvoze.

NEMA BOLESTI I TRETIRANJA PESTICIDIMA

Batat je izrazito zdrava namirnica, sadržava mnoštvo ugljikohidrata, vitamina i minerala zbog čega je postao jedna od omiljenih namirnica na ovom području. Ono što ga čini dodatno zdravim je i način uzgoja. Naime, batat nije podložan bolestima te se stoga ne tretira nikakvim pesticidima.

– Nema bolesti i prskanja, to je ono najvažnije. Posadiš ga, obrađuješ između folija, a u listopadu vadiš i jedeš zdravu namirnicu – objašnjava Danijel, dodajući kako na svom polju sadi tri sorte batata: ljubičasti, narančasti i bijeli.

NAJVAŽNIJE KVALITETNE SADNICE

Tajna kvalitetnog batata je u dobroj pripremi i kvalitetnim sadnicama, otkriva nam Danijel.
– Velika je razlika u plodu. Ljudi se zbog cijene odlučuju za jeftinije sadnice, ali one su ponekad lošije kvalitete. Ja svoje sadnice sam proizvodim pa znam kakav urod mogu očekivati – ističe. Kako kaže, već u veljači počinje naklijavanje koje traje dva do tri mjeseca.

– Potrebni su im posebna temperatura, vlaga i svjetlost. Svake godine se malo moderniziramo, još to nije kako treba, ali ove godine uspjeli smo i u takvim uvjetima sami napraviti 250 tisuća sadnica – objašnjava Danijel, koji trećinu sadnica ostavi za sebe, a ostatak prodaje. Ono zbog čega poljoprivrednici često „zaobiđu“ batat su visoki troškovi ulaganja u sadnju. Naime, za hektar batata potrebno je uložiti čak oko 40 tisuća kuna. No, Danijel svake godine širi svoje nasade i proizvodnju, a ono što ga veseli je činjenica da nikada svoj urod nije morao baciti, sve što proizvede i proda. Prošle godine su za kilogram batata dobili 5,30 kuna u veleprodaji, a cijena na malo je 10 kuna po kilogramu.

– Ako ova godina bude uspješna, nagodinu ćemo povećati proizvodnju. Treba se uhodati, na greškama učimo – zadovoljan trenutnom situacijom govori nam Danijel.

Ove godine posadio je 35 tisuća sadnica, a prve plodove očekuje krajem listopada. Prethodnih je godina imao prinos od dva kilograma po sadnici, pa i ove godine očekuje barem toliko. (www.icv.hr, ml)