Tiskana prva hrvatska knjiga – glagoljički “Misal po zakonu rimskog dvora”
Na današnji dan 1483. godine tiskana je prva hrvatska knjiga – glagoljički “Misal po zakonu rimskog dvora”. Dogodilo se to svega nešto više od tri desetljeća nakon Gutenbergovog otkrića tiska. Vrlo je važna činjenica da je naš Misal tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, jer je time to postao i prvi misal u svijetu koji nije tiskan na latiničkom pismu latinskim jezikom. Značaj misala nadilazi Hrvatsku time što je to prva knjiga uopće tiskana u slavenskom svijetu. Inače, sve knjige tiskane prije 1501. godine smatraju se izuzetno vrijednima i nazivaju se inkunabule (prvotisci). Od našeg prvog Misala danas je sačuvano samo 11 primjeraka i 6 fragmenata. Najviše primjeraka čuva se u Zagrebu, čak 5. Od toga su 2 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, 2 u Knjižnici HAZU i jedan u Franjevačkom samostanu u Zagrebu. U ostatku Hrvatske postoji još jedan primjerak, u Dominikanskom samostanu na Braču. Ostali su primjerci razasuti po svijetu, od Washingtona i Sankt Peterburga do Beča i Vatikana.
Donesena rezolucija o razdruživanju sa SFRJ
Hrvatski sabor 1991. godine donio je Rezoluciju o razdruživanju sa SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Italiji prepuštena Rijeka od strane Kraljevine SHS
Kraljevina SHS 1924. godine Rimskim je ugovorom Italiji prepustila Rijeku u kojoj su fašisti dvije godine ranije izveli puč i srušili legalno izabranu vladu Slobodne Države Rijeke koja je stvorena i priznata od međunarodnih sila 1920. godine.
Dogodila se posljednja vojna invazija na Veliku Britaniju
1797. godine dogodila se posljednja vojna invazija na Veliku Britaniju. Francuska legija od 1.400 ljudi, većinom mobiliziranih zatvorenika, iskrcala se u Wallesu s ciljem poticanja pobune lokalnog stanovništva tijekom planiranog marša na London. Problem je nastao kada je ‘kažnjenička legija’ naišla na velike zalihe alkohola nakon čega je uz vrlo slab otpor potpisana predaja britanskoj vojsci.
Amerikanci greškom bombardirali Nizozemsku
Na današnji dan 1944. godine poletjeli su američki bombarderi iz Engleske prema Njemačkoj i na svom putu navodnom greškom izbacili bombe na nizozemske gradove Nijmegen, Arnhem, Enschede i Deventer. Nizozemska je u to doba bila okupirana od strane Nijemaca i nije sama bila u ratu sa SAD-om. Prilikom bombardiranja Nijmegena američki su piloti navodno mislili da bombardiraju njemački grad Kleve. Samo u Nijmegenu poginulo je više od 750 nedužnih žrtava. Nijemci su tvrdili da je to bio namjerni američki napad na Nizozemsku. No, nizozemska povijesna istraživanja 2005. godine donijela su zaključak da se zaista radilo o grešci, uzrokovanoj kaosom u zračnom prostoru i slabim komunikacijama.
(www.icv.hr)