Plastenike obitelji Čor nevrijeme poharalo dva puta u mjesec dana: Papriku nakon vjetra, tuče i sunca napale bolesti

Koliko je poljoprivreda težak, nezahvalan i nesiguran posao pokazuju svake godine vremenske neprilike koje u samo nekoliko minuta unište kulture, objekte, voćnjake. Plastenici i oranice obitelji Čor iz Križnice u mjesec dana dvaput su stradali.

– Prvo je došla kiša, tri puta nam je sve plivalo, kako na oranicama, tako i u plastenicima. Kad se voda povukla, paprika se osušila. Pokušali smo spasiti što se spasiti moglo, a onda je došlo novo nevrijeme. Vjetar nam je četiri plastenika sravnao sa zemljom, a nakon toga pala je tuča. Od paprike roge i babure malo toga je ostalo, kao i od lubenica i dinja – ispričao je Samir Čor, koji kaže kako se nakon nevremena cijela obitelj danima bori kako bi spasili svaki plod, svaki komad voća ili povrća. Tri su dana, kaže, „dizali“ papriku kako je sunce ne bi spalilo, pokušali su sredstvima zaštititi lubenice i dinje, ali na nekim mjestima tuča i voda su napravile takvu štetu da više nemaju što spašavati.

– Ljudi zovu, robe nema, kad će stići? Kažem im: „Što da isporučim? Sve je skoro otišlo.“ One plodove koji nisu stradali od tuče ili sunca nakon kiša napale su bolesti – o problemima za spas proizvodne godine priča S. Čor. Njegova obitelj cijeli život se bavi poljoprivredom, na sedam hektara i 2 500 četvornih metara plastenika uzgajaju ponajviše papriku, patlidžan, grah, lubenice i dinje. Nevrijeme im je dosad napravilo štetu od oko 100.000 kuna, no bit će i veća kad se bude točnije znalo hoće li se išta od preostale paprike oporaviti ili će i nju morati izbaciti iz plastenika, ako se bolesti ne povuku. Na naš upit jesu li osigurali usjeve, S. Čor ističe kako im se, kao proizvođačima na malim površinama, to zasad ne isplati.

– Protiv vode nema osiguranja, protiv tuče ima, ali samo ako ću uzeti osiguranje koje pokriva 100 posto. Takvo osiguranje stoji 1.000 eura po hektaru, što si mi ne možemo priuštiti. Ako uzmemo manja osiguranja, a šteta je do 30 posto, jedva da će nam se i priznati. Nadamo se nekom drugom modelu zaštite usjeva. Bojim se, kako je krenulo, ako se ovakve neprilike nastave, neće biti ni voća, povrća, a ni proizvođača u nekoj skoroj budućnosti – upozorava ovaj poljoprivrednik. (www.icv.hr, mlo)