Stiglo 13.000 novih prijava: Državnu pomoć za plaće u travnju dobit će 600.000 radnika

Foto: K. Toplak

U ovom trenutku Hrvatska ima 25.000 zaposlenih manje nego što ih je bilo početkom svibnja 2019. godine te ukupan broj osiguranika iznosi milijun i 520 tisuća osoba. S obzirom na razmjere blokade, smanjenje od samo 25.000 na godišnjoj razini može se smatrati povoljnim. Za takve brojke najzaslužnija je država koja je podmetnula leđa te je dosad poslodavcima proslijedila 1,6 milijardi kuna za isplatu minimalne plaće za ožujak za pola milijuna (500.070) zaposlenih u privatnom sektoru, piše Večernji.hr.

Inače, mjesečni fond za redovne bruto plaće zaposlenih kreće se oko 15 milijardi kuna, tako da isplaćena državna potpora pokriva desetinu redovnih izdataka za plaće. Pomoć države planira se za još dva mjeseca, a danas je posljednji dan za prijave koje podnose nove tvrtke i poslodavci koji su tek u travnju zabilježili pad prihoda veći od 20 posto.

Provjere tvrtki

Tvrtke koje se već nalaze na listi za ožujak ne moraju obnavljati zahtjev, ali dužni su priložiti dopunu. Za travanj je do jučer stiglo oko 13 tisuća novih prijava za dodatnih 95 tisuća radnika. Ako se broj ne bude bitnije mijenjao tijekom današnjeg dana, to znači da će ovaj mjesec 4000 kuna državne potpore biti isplaćeno najmanje 595.000 radnika! Čuvanje radnih mjesta tijekom travnja državu bi moglo stajati oko 2,5 milijarde kuna, uz 1,6 milijardi kuna koliko je isplaćeno za ožujak.

Inače, svi koji su dobili novac za ožujak trebali su do utorka 5. svibnja dostaviti dokaz da su isplatili plaće, a iz nadležnog Ministarstva rada navode da je HZZ-u dostavljeno 477 tisuća JOPPD obrazaca. Prve provjere koje je provodila porezna uprava upućivale su na to da je svaka četvrta tvrtka smanjivala plaće u odnosu na prethodni mjesec.

Sindikati pak ponavljaju da na terenu ima svega, od onih koji su dobiveni novac uredno proslijedili radnicima, do poslodavaca koji traže da im se isplaćeno na račune radnika vrati na ruke i slično. Poslodavce koji iz različitih razloga nisu dostavili dokaz o isplaćenoj plaći dodatno će se kontrolirati, poručuju iz resora koji vodi Josip Aladrović. Gdje god se otkriju nepravilnosti, zatražit će se povrat sredstava.

Upravno vijeće Zavoda za zapošljavanje na jučerašnjoj je sjednici donijelo odluku da se pravo na državnu potporu proširi i na poslodavce koji posluju samo sezonski, imaju domaću radinost ili sporedno zanimanje te na pojedine umjetničke organizacije i samostalne profesije. Dosad je odbijeno 3500 zahtjeva koji nisu udovoljavali kriterijima.

Uz 4000 kuna potpore, država će za osiguranike drugog stupa isplatiti i po 250 kuna doprinosa. Po broju zaposlenih, glavnina državne pomoći iz ožujka (više od jedne milijarde kuna) završila je na računima mikro i malih poduzeća, no pomoć države za isplatu plaća zatražili su i mnogi veliki sustavi, počevši od hotelijera koji nisu smjeli raditi do trgovaca koji su ipak mogli raditi, zatim kladioničara, naftaša, pa i velikih pekarskih lanaca. Europski statistički ured navodi da je u ožujku promet u hrvatskog trgovini na malo pao samo 8,5 posto, za razliku od prosječnih 10 posto na razini EU.

Primjerice, najveći pad prometa u trgovini na malo zabilježen je u Bugarskoj 18 posto, Francuskoj oko 17 posto te Španjolskoj i Austriji 15 posto. Podataka za Italiju nema, Slovenija je bila u minusu 13 posto, Portugal 12 posto, Njemačka 6 posto. Švedska je imala pad maloprodaje od 2,6 posto, za razliku od Danske (1,6 posto minusa) čije su mjere zabrane kretanja bile strože nego u Švedskoj. Jedino je Irska izbjegla pad maloprodaje u ožujku.

Bukti nezaposlenost

Potpore za čuvanje radnih mjesta koriste se u većini europskih država za desetke milijuna zaposlenih, ali bez obzira na to, nezaposlenost je buknula faktički preko noći te se ponegdje vratila na razine na kojima je bila nakon Drugog svjetskog rata. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj također raste te je nadomak 160 tisuća, no ako se stanje brzo normalizira, dobri su izgledi da neće prijeći tu brojku.

Lani u ovo vrijeme broj nezaposlenih bio je niži za 30 tisuća i da nije došlo do pandemije, danas hrvatski poslodavci ne bi pritiskali državu da im smanji poreze nego bi kukali gdje će naći stotinu tisuća stranih radnika da pokriju sezonu i odrade sve poslove. Korektan odnos poslodavaca prema radnicima tijekom karantene zacijelo će imati utjecaja i na razdoblje nakon završetka epidemije, kada svi budu htjeli nadoknaditi izgubljeno.

U utorak se broj nezaposlenih prvi put od pokretanja karantene smanjio za petstotinjak osoba, i to uglavnom zbog pojačanog zapošljavanja u poljoprivredi i na građevini, a do kraja mjeseca s mrtve točke mogao bi se pomaknuti i turizam, uz pretpostavku da će se zadržati povoljna epidemiološka situacija i kod nas i u ostatku Europe.

(vecernji.hr)