Miris prirode ljeti, zasigurno je jedan od najljepših prirodnih mirisa i malo mu tko može odoljeti. Stoga je u tom najtoplijem godišnjem dobu učestalo odlaženje u prirodu, razna kupališta, ribolovne terene, šume, livade, ali i na otvorene terase koje poneki put znaju biti u hladovini ispod bogate krošnje neke lipe ili oraha. No valja imati na umu da sve ono što privlači nas ljude, privlači i razno razne opasne i manje opasne kukce, jer i oni vole ljeto, puno raznih sokova, mirisa i šarenila. Ne kaže se bez razloga da ako ideš na takva mjesta gdje vrebaju ti „letači“, valja izbjegavati šarenu odjeću koja podsjeća na cvijeće jer vrlo biste lako mogli postati meta neke ose, pčele ili stršljena.
Kada je riječ o ovome potonjem stvoru koji u nekim slučajevima može biti prilično opasan, valja napomenuti da stršljen ima i dobar vid i dobar njuh, tako da će ga parfemi pa čak i ljudski znoj privući da provjeri što ima interesantnog za njega.
Struka govori da je ubod stršljena u manjem dijelu populacije opasan te da od njega velike probleme mogu imati alergičari koji reagiraju i na ubode drugih kukaca. Stršljen je u stvari podvrsta ose samo što je znatno krupniji i njegov ubod znatno bolniji jer mu je žalac deblji i duži pa prodre u dublje osjetljivije dijelove kože. No, ljudi koji veći dio svog vremena provode na otvorenom prostoru, poput naših poljoprivrednika, pčelara, šumara, pa i lovaca i ribolovaca savjetuju da se čuvamo ove leteće zvjerke i da svojim ponašanjem ne utječemo na njeno raspoloženje.
Za razliku od komaraca i obada, stršljeni se ne hrane krvlju drugih životinja, ali ih napadaju kada se osjećaju ugroženima. I njima pa i mnogim drugim životinjama najveća ugroza je naravno čovjek, posebice onaj koji krši sva moguća pravila ili se ne pridržava mjera opreza. U prvom redu, kao i protiv uboda drugih kukaca valja odjenuti prikladnu odjeću, po mogućnosti odjeću tamnijih boja, dugih rukava i nogavica, na glavu staviti kapu ili šešir i nikako ne ići po tlu bos. U slučaju da ga sretnemo, nikako ne valja praviti panične i nagle pokrete, pokušati ga nečim napadati i sl. jer brz je i udara kao čekić, neovisno danju ili noću jer taj vragolan i po noći zna biti itekako aktivan. Prirodnjaci vele da je dobro da love noću jer tako, kao i šišmiši, znatno doprinose prirodnom uništavanju kukaca štetnika što u konačnici rezultira izbalansiranom prirodnom ravnotežom. No nije rijedak slučaj da „profulaju“ komarca i pogode nečiji vrat, jer i na to valja računati.
Naši pčelari dobri su znalci stršljena, jer vele da im oni spadaju u ljute neprijatelje. Naime, stršljeni love kukce pa tako i pčele. najčešće pred samim ulaskom u košnicu. Dakle što dalje od košnica jer osim razjarenih pčela može naići i poneki nervozni stršljen i onda panika. Savjetuje se da ne prilazite gnijezdu stršljena već ga zaobilazite i pozovete stručnjaka za suzbijanje štetočina da vam pomogne ukloniti gnijezdo, a ako to činite sami budite na velikom oprezu i spremni na sve, jer kao i svaki drugi živi stvor, tako će i stršljen iz petnih žila čuvati svoj „kućni prag“.
Možda bi cijela ova priča o stršljenovima mogla biti komična, ali na žalost nije jer dio njihovih napada završi s teškim, pa čak i smrtnim posljedicama, pogotovo ako je ubod u predio glave ili vrata, jer otrov brže dolazi do dišnih organa i može nastati gušenje, posebice kada je riječ o ljudima sklonima alergijama, upozorava medicinska struka.
Nakon uboda dolazi do stvaranja otekline, crvenila i osjećaja svraba na oštećenom dijelu kože. Mali ubod može proći već za sat vremena, ali ako je osoba posebno osjetljiva na njegov otrov, može oteći čitava ruka, noga ili drugi dio tijela na kojemu se nalazi ubod.
Izviđačima, lovcima i ribičima i planinarima je dobro poznato pravilo da u torbi uvijek imaju nego sredstvo koje se na kožu preventivno nanosi protiv uboda, kao i protiv uboda komaraca, a također da pri ruci imaju neki antiseptik, pincetu ili nožić za vađenje žalca, što je vrlo bitan postupak. Kako biste spriječili širenje otrova u tijelo, ubodeni dio tijela držite povišeno u odnosu na trup. Kod ljudi alergičnih na otrov stršljena, može doći do otežanog disanja pa čak i gušenja, tako da je tako ozlijeđenu osobu potrebno odmah odvesti na hitni bolnički prijem. I ne valja pre dugo čekati, najbolje je odmah krenuti k liječniku, ako si u prilici. Što je sigurno – sigurno je.
U svakom slučaju, svaki bolji priručnik za boravak u prirodi ima podrobna objašnjenja kako živjeti u skladu s prirodom i uvijek valja imati na umu, da su kukci domaćini, a mi samo gosti.
(www.icv.hr, bs)