U plodnoj Slavoniji neizostavna je sadnja vlastitog vrta, takozvane „bašče“. Ova slavonska tradicija prenošena je s koljena na koljeno, a neobrađena zemlja smatrana je velikom štetom i propuštenom prilikom. Ukoliko još uvijek niste posadili vlastiti vrt, diplomirana inženjerka agronomije i profesorica u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica, Kristina Horvat Vargović donosi vam osnovne savjete kako i od čega početi. Krenimo redom.
Potreban alat i materijal
Profesorica Horvat Vargović ističe kako se sadnja vlastitog vrta uvijek isplati i da saditi može svatko. Neprocjenjivo je, kaže, otići u svoju bašču i ubrati domaću zelenu salatu, luk ili rajčicu. Za rad u vrtu bit će vam potrebno sljedeće: motika, štihača, grablje, tačke, kanta za zalijevanje, rukavice, lučice, sjemenje ili presadnice (flanci) pojedinog povrća i gnojivo.
Priprema zemlje
Za velike vrtove ručna priprema može biti zaista naporna, stoga posao odrađuje traktor. Ujesen bi zemlju trebalo izorati, a potom prije same sadnje tanjurati. Ukoliko imate manji komad zemlje, priprema se radi ručno, što podrazumijeva štihanje i kasnije usitnjavanje zemlje motikom ili grabljama. Oranje i tanjuranje načini su na koje su zemlji pripremali “naši stari”.
Vrt se može napraviti i na balkonu, ukoliko netko ne raspolaže vlastitom zemljom. Postoje razne žardinjere u kojima se može posaditi salata, luk, tikvice, začinsko i ljekovito bilje, objašnjava stručnjakinja.
Sadnja
Sa sadnjom se najčešće počinje u proljeće (krajem ožujka), ali ni polovica travnja nije kasno vrijeme za biljke; svakako je bolje pričekati toplije vrijeme i dane bez puno kiše.
– Za početak, makar i na par kvadrata dobro je posaditi luk, zelenu salatu, razne kupusnjače. Te su kulture najzahvalnije i nisu komplicirane za održavanje – govori nam Kristina Horvat Vargović.
Određene sorte pogodne su za sadnju tijekom cijele godine, ovisno o tome što i gdje sadite. Ukoliko imate zaštićen prostor u vidu plastenika, cijelu godinu možete imati svoj mali kutak povrća. Kulture poput salate, luka, blitve, špinata i rotkvica vole hladnije temperature i niću svih 12 mjeseci u godini. Oni koji nemaju vlastiti plastenik, mogu početi sa sljedećim kulturama.
– Prvo krećemo s graškom, lukom, salatom, špinatom, blitvom, matovilcem. Sve te kulture mogu se početi saditi vani već od veljače. Potom nastavljamo s mrkvom i peršinom, njima treba duže da niknu. Posebnu pozornost treba usmjeriti na rajčicu, papriku, tikvice i krastavce; tim kulturama smeta mraz i niske temperature, stoga nisu pogode za sadnju prerano.
Kako je ovo vrtlarenje za početnike, nije na odmet pojasniti razliku između sadnje i sijanja. Sadimo luk i krumpir, a sije se mrkva, salata, peršin, cikla, celer… Rajčica i paprika također se siju, no na vrt se presađuju – korištenje presadnica koje ste sami uzgojili ili kupili. Presadnice možete nabaviti i u plasteniku Industrijsko-obrtničke škole Virovitica.
– Već 5 do 6 godina darujemo presadnice, a ponešto i prodamo po simboličnoj cijeni. U ponudi su razne vrste, od jednogodišnjih, višegodišnjih do ljekovitih, dendroloških vrsta. Ove godine imali smo oko pet tisuća presadnica, od čega je ponešto i ostalo. Ljudi nam se javljaju povratno s dodatnim pitanjima i željom za dodatnim presadnicama, a mi smo uvijek na raspolaganju – govori nam profesorica.
Prije početka sadnje potrebno je organizirati vrt
Uz pomoć motike i grablji potrebno je napraviti gredice. Duljina gredice određena je duljinom samog vrta, a širinu je najjednostavnije odrediti duljinom drške motike. Nakon što se gredice malo prekopaju, posipaju se gnojivom i potom ravnaju grabljama.
Kod same sadnje važno je poštivati plodored, odnosno znati što je prije bilo posađeno. To je ujedno i najčešća greška koju vrtlari-početnici čine.
– Neznanje u kombinaciji kultura nešto je na što treba pripaziti. „Dobrosusjedski odnosi“ između kultura izuzetno su važni jer se bolesti i štetnici vraćaju na to isto mjesto. Treba voditi računa da na istom mjestu godinu za godinom ne posadite rajčicu, luk, krumpir… Uz to, kulture iz iste porodice, kao što su paprika, rajčica i krumpir, nikako ne idu jedna uz drugu jer njih napadaju isti štetnici, stoga ih moramo razdvojiti i kombinirati – objašnjava.
Dokaz da ova slavonska tradicija nije lako izbrisiva, predstavljaju i naši mladi. Profesorica Horvat Vargović godinama radi na njihovoj edukaciji o suživotu s prirodom. Učenici u školskom plasteniku i oko njega imaju svega: od ljekovitog bilja, povrća, do dekorativnih i dendroloških vrsta.
Sada kada imate osnovne informacije, sadnja može početi!
(www.icv.hr, dj, foto: D. Jagarinec)
