Svake godine 1. siječnja stižu promjene, a tako je bilo i sad. S prvim danom 2024. godine kuna je definitivno otišla u povijest jer je prestalo dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, građanima bi radi porezne reforme neznatno trebale porasti plaće, a poslodavcima se daje mogućnost i da povećaju nagrade zaposlenicima jer se maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima s 2.455,49 eura povećava na 3.020 eura. Bit će više neradnih nedjelja u trgovinama nego ove godine, piše 24sata.hr.
Prvog dana 2024. godine sve županijske i opće bolnice postale su vlasništvo države. Većina lokalnih samouprava prihvatila je novi Zakon kojim se omogućava ova tranzicija, no Grad Zagreb, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija za tu odredbu izmijenjenog zakona tražit će ocjenu ustavnosti.
Promjene su došle i u mirovinskom sustavu. S 1. siječnjem 2024. godine dob za umirovljenje žena iznosi 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža. Odnosno, u prijevremenu mirovinu će ženske osobe moći otići s 58 godina i šest mjeseci, točnije s 33 godine i šest mjeseci staža.
Građani bi trebali imati i nešto veće plaće s obzirom da je na snagu stupila porezna reforma. Međutim, tu puno ovisi o tome gdje živite i je li vam bruto plaća viša ili niža od 1300 eura. Najviše raste minimalac i to za 20 posto. Bruto će iznositi 840 eura.
Pravilnikom o porezu na dohodak, čije su izmjene i dopune objavljene početkom prosinca u Narodnim novinama, zaposlenicima će u brojnim kategorijama porasti iznosi neoporezivih primitaka koje im poslodavci mogu isplatiti.
Tako maksimalni godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade, što primjerice uključuje božićnicu i naknadu za godišnji odmor, od 1. siječnja iznosi 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura.
Novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika narasla je na 1.200 eura, što je više za 403,56 eura u odnosu na prošlu godinu.
Nagrade radnicima bit će do 250 eura mjesečno neoporezivo. Povećava se naknada za korištenje privatnog automobila s 40 na 50 centi.
Nadalje, nagrade za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, narasle su s 995,43 eura na 1.120 eura, što je skok od 124,57 eura.
Predstavljajući prijedlog izmjena pravilnika o porezu na dohodak prilikom njegova upućivanja u javno savjetovanje, ministar financija Marko Primorac je 7. studenoga na konferenciji za medije istaknuo da će iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku, a kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškove prehrane, od 1. siječnja porasti za 564,5 eura, odnosno na 3.020 eura.
Porasli su neoporezivi izdaci i u nekim drugim kategorijama, pa tako primjerice naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe od 1. siječnja 2024. iznosi 0,50 eura po prijeđenom kilometru, što je 25 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Porasle su dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu koje su do 1. siječnja neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na prošlogodišnjih 26,55 eura.
Potpora radniku zbog invalidnosti u prošloj je godini iznosila 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok su potpore djetetu umrlog radnika dosezale 232,27 eura. Od 1. siječnja neoporezivo se na ime tih potpora može isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.
Porastao je i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu na 1.400 eura.
Kada je riječ o mogućim neoporezivim primicima radnika za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina porasla je na 280 eura, za 15 godina gornji limit doseže 336 eura, za 20 godina 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima moći neoporezivo isplatiti do 448 eura.
Neoporezive nagrade za navršenih 30 godina narasle su s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina i svakih narednih pet godina sa 663,62 na 672 eura.
Od 1. siječnja uveden je i novi sustav oporezivanja napojnica. U državne škare ulaze tek kad prijeđu godišnji iznos od 3360 eura, a očekuje se da će veći broj objekata uvesti kartično plaćanje.
Ove će godine građani osjetiti veću razliku zbog neradnih nedjelja kojih će biti više nego prošle godine. Trgovci su zbog neradnih nedjelja podnijeli ustavnu tužbu.
(24sata.hr)