Biootpad čini čak jednu trećinu ukupnog otpada u kućanstvu, iako se dijelovi biljaka, kore voća i povrća, ljuske i drugi prirodni otpad može iskoristiti prije bacanja u smeđu kantu.
Mnogi od nas nisu svjesni kakve veze imaju kora od banane i orhideja, kao ni ljuske od jajeta i puževi, pa vam zato donosimo nekoliko korisnih savjeta u okviru kojih novu svrhu možete dati „zelenom otpadu“.
Naime, upravo je recikliranje i povećanje stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada na kućnom pragu cilj projekta ”ZELENI KUTAK – ŠARENO PLATNO – ZA EKO VIROVITICU” koji provodi Grad Virovitica. Mlade generacije, ali i sve građane kroz kreativne aktivnosti putem projekta žele potaknuti na promišljanje o važnosti adekvatnog gospodarenja otpadom i na konkretne akcije kojima bi se smanjile količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima.
Projekt se provodi uz pomoć Fonda za i energetsku učinkovitost, koji u njemu sudjeluje s 40 posto troškova. Jedna od glavnih aktivnosti je i aktualan likovni natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola, na temu gospodarenja otpadom (sprječavanje nastanka otpada, recikliranje, kompostiranje, zbrinjavanje otpada, razvrstavanje otpada, organska proizvodnja, održivost i sl.), dok je glavni naglasak na odvojenom sakupljanju i poticanju recikliranja već u kućanstvu.
Što, dakle, možemo ponovno iskoristiti od viška u kuhinji?
JAJA KAO KOMPOST, ZAŠTITA OD PUŽEVA I HRANA ZA PTICE
Ako imate višak ljuski od jaja, iskoristite ih kao kompost. Bogata su kalcijem i mineralima, brzo se razgrađuju i pomoći će da kompost bude bogatiji i kvalitetno će nahraniti biljke.
Ljuske operite, osušite i usitnite (možete rukama ili žlicom). Usitnjene ljuske možete pobacati po zemlji, odnosno tlu ili ih pomiješati sa supstratom u teglama za cvijeće.
Od ljuski jaja možete napraviti i hranu za ptice: sterilizirajte ljuske (u pećnici na 180 Celzijevih stupnjeva). Ljuske potom usitnite u fine komadiće i pomiješajte sa mješavinom za ptice, sjemenkama koje inače koristite. Smjesu možete posipati po vrtu ili dvorištu, odnosno staviti u kućice za ptice.
“Košarica” u kojoj će rasti
Ljuska od jaja može poslužiti kao prirodna posudica za sadnice. Napravite rupu kroz koju ćete staviti zemlju i sjeme biljke te uredno zalijevajte. Kada biljka nikne, s ljuskom je posadite u zemlju – ljuska će se razgraditi i pritom hraniti biljku.
Protiv puževa
Ljuske jaja izmrvite na veće komade i posipajte po tlu, pored biljaka koje želite zaštititi od puževa ili gusjenica.
KORA OD BANANE KAO GNOJIVO ZA BILJKE I SJAJNE LISTOVE
Nemojte bacati koru od banane jer se može iskoristiti kao izvrsna hrana, odnosno gnojivo za biljke. Koru prvo temeljito operite i osušite pomoću pećnice, na suncu ili u dehidratoru.
Možete od nje napraviti prašak ili “čips” za biljke. Važno je da kora mora postati tamno smeđa ili crna i krhka.
Prah napravite tako da osušenu koru sameljete u mlincu za kavu. Hranjivi prašak pomiješajte s tlom u omjeru 1:10. Takvo gnojivo koristite najviše jednom mjesečno, dodajte ga biljkama prilikom presađivanja ili s njime prekrijte površinu posude u kojoj se nalazi biljka.
Veće komade kore možete osušiti u čips. Komadiće zakopajte u zemlju, lončanicu ili pomiješajte sa zemljom koju ćete koristiti za presađivanje. Čips je svojevrsno sporoslobađajuće gnojivo. Koristite ga svakih par mjeseci, ne češće.
Svježu koru banane možete iskoristiti da orhidejama vratite sjaj listova: nježno prijeđite korom po listovima, čime će ujedno biljka upiti hranjive tvari.
KOŠTICU AVOKADA ISKORISTITE ZA NAPITKE I DESERTE
Osim što slovi kao supernamirnica, avokado je poznat i po učinku na ljepotu i zdravlje. U ovom slučaju donosimo savjet kako napraviti čaj od sjemenke avokada koja najčešće završi u smeću.
Sjemenka avokada inače je prepuna hranjivih tvari, vitamina, vlakana i antioksidansa koji su povezani sa ublažavanjem upala u tijelu.
Sjemenku je potrebno oprati i dobro osušiti u pećnici (na temperature od oko 120 Celzijevih stupnjeva sušite ju oko dva sata), potom ukloniti koru i narezati sjemenku na kockice. U sjeckalici je sameljite u prah.
Prah možete iskoristiti za čaj ili ga dodavati u jogurte, povrtne i voćne napitke, smoohtije. Njen orašast i pomalo gorak okus dat će posebnu notu jelima i desertima.
TALOGOM KAVE POMOZITE VOĆU, POVRĆU I PRODUŽITE ŽIVOT CVIJEĆU U VAZI
Talog kave je predragocjen da bi završio u kanti za zeleni otpad, budući da ima višestruku korist u zaštiti ili prihrani biljaka.
U talogu kave nalaze se elementi koji su biljkama potrebni za rast, poput dušika, kalija, magnezija i fosfora, pa je izvrsno prirodno gnojivo za povrće poput peršina, patlidžana, krumpira, paprika, mrkve, ali i voća kao što su borovnice, jagode i citrusi.
Talog je idealno prvo kompostirati, odnosno, dobro osušiti, kako bi se smanjila kiselost i postupno ga dodavati u zemlju u blizini biljaka.
Talog kave možete pomiješati sa sjemenkama mrkve i rotkvice tijekom sjetve – kava će im osigurati prihranu i zaštitu od nametnika tijekom klijanja.
Možete ga iskoristiti kao zaštitu od puževa i ušiju u vrtu – posipajte u blizini biljaka kojima će osigurati i hranu, ali i zaštitu od nametnika.
Ujedno, talog kave možete staviti u vazu sa rezanim cvijećem, kojem će produžiti “život”. Kava snižava pH tla, pa s pomoću taloga možete utjecati na boju hortenzije, koja je također osjetljiva na promjenu kiselosti tla.
Projekt ”ZELENI KUTAK-ŠARENO PLATNO-ZA EKO VIROVITICU” sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša
(www.icv.hr)