21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma

Šume su nezamjenjive za zaštitu i unapređenje čovjekova okoliša, općekorisne funkcije šuma od vitalnog su značaja za održavanje zraka, vode i zemljišta, kao najvažnije komponente životne sredine i ne mogu se nadomjestiti nikakvim tehničkim sredstvima.

Šume kao najsloženiji ekosustavi na Zemlji, povoljno utječu na zaštitu zemljišta od razornog djelovanja oborina i vjetrova, na režim voda, na klimu, stanje vodnih akumulacija i prinos poljoprivrednih kultura, na zdravstvene i higijenske uvjete života, ljepotu krajolika, na odvijanje prometa i razvoj turizma.

Zakonom o šumama, šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku, te imaju njezinu osobitu zaštitu.

Ustav Republike Hrvatske posvećuje veliku pažnju šumama jer je šumski fond potencijalno jedno od najvećih nacionalnih bogatstava Republike Hrvatske.

47% kopnenih površina Republike Hrvatske prekrivaju šume, a od toga je 78% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, što omogućava osiguranje dodatnih sredstava za biološku obnovu šuma.

95 % šuma u Republici Hrvatskoj su prirodne šume, što im daje posebnu vrijednost u usporedbi sa drugim europskim zemljama, a posebna specifičnost šuma je da su one obnovljivo prirodno bogatstvo.

Općekorisne funkcije šuma:

– zaštita tla od erozije vodom i vjetrom

– uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu, te sprečavanje bujica i vodnih valova

– pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo, te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom

– povoljan utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost

– pročišćavanje onečišćenog zraka

– utjecaj na ljepotu krajobraza

– stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje

– osiguranje prostora za odmor i rekreaciju

– uvjetovanje razvoja ekološkog, lovnog i seoskog turizma

– očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze

– očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza

– podržavanje opće i posebne zaštite prirode šumovitog krajobraza

– ublažavanje učinka stakleničkih plinova, vezivanjem ugljika i obogaćivanjem okoliša kisikom

– opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkog kapitala velike vrijednosti

– značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica

Šume su jedna od temeljnih prirodnih vrijednosti mnogih područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode, posebice u ukupno 34 hrvatska posebna rezervata šumske vegetacije, koji su obilježeni iznimno vrijednim sastojinama pojedinih šumskih zajednica.

Šumska područja važna za vrste i stanišne tipove ugrožene na nacionalnoj i/ili međunarodnoj razini, uključena su od 2007. godine u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, a od rujna 2013. godine su i vrlo važan sastavni dio hrvatskog dijela europske ekološke mreže NATURA 2000. Gotovo sva šumska staništa u Hrvatskoj pripadaju klasama NATURA 2000 stanišnih tipova, zaštićenih EU Direktivama o staništima.

Šumski ekosustavi su često prošarani raznim staništima, što povećava njihovu biološku raznolikost ( vode tekućice, izvori, bare, cretovi, šumski rubovi, šumske čistine, stara stabla, sušci, trulo drvo i dr.), a prisutnost velikog broja zaštićenih i/ili ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, kao i raznih vrsta gljiva, potvrđuje izniman doprinos šuma ukupnoj biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske.

U Virovitičko-podravskoj županiji, posebnu vrijednost imaju poplavne šume u području rijeke Drave, prepoznate i kao izuzetna vrijednost na svjetskoj razini, koja čini mozaik vrijednih tipova staništa, koja su sastavni dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, od srpnja 2012. godine pod zaštitom UNESCO-a.

(www.virovitica-nature.hr)