Na okruglom stolu “Ima li hrvatsko svinjogojstvo budućnost?” okupili su se hrvatski znanstvenici i predstavnici struke kako bi razmotrili problematiku svinjogojskog sektora i njegovu budućnost.
Skup je održan u sklopu projekta Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena, a koji se provodi kroz bilateralnu suradnju u obrazovanju i istraživanju između Norveške i Hrvatske, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek.
-Orijentirali smo se na problematiku svinjogojskog sektora i njegove budućnosti. Naime, taj sektor od 2013. godine, od ulaska RH u EU, gubi dah. To se može vidjeti po broju svinja. Danas imamo oko 900 tisuća svinja, a zabrinjava i broj krmača, koji rapidno pokazuje tendenciju pada. Prošle je godine zabilježen pad proizvodnje po stopi od 5,3, a slična se tendencija bilježi i u EU. Veliki proizvođači poput Danske i Španjolske smanjuju proizvodnju svinjskog mesa, a to znači da ćemo mi potrošači morati platiti cijenu, a ta je cijena već sada 25 posto viša i sigurno će još rasti 15 – 20 posto. Usto, pojavila nam se i afrička svinjska kuga (ASK). Mala poljoprivredna gospodarstva teško mogu osigurati biosigurnosne mjere. Dakle, sektor svinjogojstva je u teškim problemima i ova rasprava je organizirana kako bismo vidjeli što se može učiniti da ova bitna proizvodnja opstane – rekao je dekan Fazos-a Krunoslav Zmaić.
-Afrička je svinjska kuga samo još jedan otežavajući problem u domaćem svinjogojstvu koje je već dugo godina u padu. Iz tog razloga moramo Nacionalnu politiku prilagoditi oporavku tog sektora. Pripremamo zajedno s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i Središnjim savezom uzgajivača svinja prijedlog Zakona o obnovi svinjogojske proizvodnje, koji ćemo poslati u resorno ministarstvo i u Sabor – rekao je predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac dodavši kako se nadaju i skorašnjem sastanku s ministricom Marijom Vučković.
Istaknuo je još kako taj prijedlog zakona uključuje i rješavanje nekih gorućih pitanja poput poljoprivrednog zemljišta, odnosno, predlaže se dodijela barem jednog hektara svinjogojcu po uvjetnom grlu zbog nitratne direktive.
-Nužno je kvalitetno riješiti pitanje investicija, jer je vidljivo kako smo iz sredstva ruralnog razvoja učinili minimalne pomake. Jedan od ključeva uspjeha je uvođenje reda na tržištu, kako bi svaki potrošač znao kakvo meso jede, odnosno svi podaci moraju biti vidljivi na deklaraciji. Bez stvarnih robnih zaliha također ne možemo govoriti o ozbiljnom svinjogojstvu. Građanima moramo osigurati prehrambenu sigurnost u opskrbi svinjskog mesa. Kompletna hrvatska svinjogojska proizvodnja mora biti u robnim zalihama, a ne kao danas kada su te zalihe dostatne za jedan dan. To su problemi koje bismo pokušali riješiti s ovim zakonom. Jedino je još uvijek neizvjesno želi li hrvatska politika to riješiti ili ne želi. Ako to želimo, ovo je pravi put – zaključio je Kuterovac.
Izvanredni profesor s FAZOS-a Vladimir Margeta smatra da oporavak svinjogojstva od nacionalnog interesa jer je u Hrvatskoj najveća potrošnja upravo svinjskog mesa.
-Poljoprivreda bez svinjogojstva ne bi imala smisla – smatra Margeta, te ističe nužnost izrade strategije s jasnim ciljem.
– Uz povećanje fonda svinja, neophodne su mreže klaonica, prerađivački kapaciteti i proizvodnja koja će voditi računa o kvaliteti, a ne samo o kvantiteti. Da bi se obnovilo svinjogojstvo u Hrvatskoj moramo, u skladu sa Zelenim planom, pretvarati svinje u proizvode s visokom dodanom vrijednošću. Jedini je to način da osiguramo tržište za proizvođača, što je uvjet njihova opstanka. Mi danas imamo ispod milijun svinja, a optimalno bi bilo da su ih tri milijuna. Povećanje ne ide preko noći, no ako krenemo u provedbu nacionalnog uzgojnog programa, onda će to biti dobar temelj, ali to se neće dogoditi prije 2025. godine – kaže Margeta.
-Afrička svinjska kuga je napravila štetu, ali će proizvođači biti financijski obeštećeni – istaknuo je Mato Čačić, načelnik sektora za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede.
-Mjere će se morati bolje provoditi jer ASK je tu oko nas. Iz dana u dan se mijenja broj uginulih svinja od te bolesti, ali je činjenica da se trend širenja bolesti usporava – kazao je Čačić dodavši kako će sustav pokretnih klaonica omogućiti kolinje i pripremu tradicionalnih proizvoda, po dvorištima, ali u kontroliranim uvjetima.
(www.icv.hr, tj)