Smiješi li nam se bijeli Božić nakon 9 godina

Prema rječima našeg meteorologa Kristijana Paljara klimatološki početak zime “najhladniji dio godine” počinje sutra 1. prosinca. Dok kalendarski i astronomski počinje 21. prosinca u 12:44 sati.

Zimski solsticij ili “najkraći dan u godini”

Dani u prosincu su tamni i sivi pa ipak, svi koji stvari gledaju s vedrije strane znaju da će nakon zimskog solsticija dani postajati sve svjetliji, odnosno “duži”.

Naravno da svaki dan traje 24 sata, zimski solsticij ili “najkraći dan u godini” najkraći je u smislu da je toga dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca.

Što se zapravo, astronomski gledano, događa s danima? Zemljina os je, kao što znamo, nagnuta, a njen nagib iznosi 23.5° (ili preciznije 23°27´). Zemlja, dakle, obilazi Sunce po svojoj putanji tako da joj je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Samo se dvaput godišnje “izjednače” – u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija (ravnodnevnice). Na dan zimskog solsticija Sjeverni je pol najudaljeniji od Sunca, a južni je najbliže suncu. Sunčeve zrake okomite su na južnu ili Jarčevu obratnicu, zamišljenu kružnicu koja se nalazi 23°27´ južne geografske širine. Južna polutka toga dana najviše je obasjana i svim ljudima na toj je polutki dan najdulji, a noć najkraća u godini. Suprotno tome, sjeverna će polutka toga dana imati najkraći dan i najdulju noć.

Ono što nakon zimskog suncostaja primjećujemo jest da se sunce počinje “dizati”. To je, dakako, prividno gibanje Sunca. Naime, kako Zemlja nastavlja svoj put oko Sunca sjeverna mu se polutka sada sve više priklanja, a ono ju počinje sve više obasjavati. Najkraći dan u godini ujedno i je i astronomski početak zime. Upita li vas tko kad zima započinje, spremno ćete odgovoriti, “Dvadeset i prvog prosinca.” Neki će od vas ipak primijetiti da se zimski solsticij ne događa svake godine u isti sat, pa čak ni dan. Ove je godine, na primjer, zimski solsticij 21. prosinca. Ako zemljina os ne mijenja svoj položaj u prostoru tijekom vremena, kako je to moguće? Moguće je jer na položaj Zemljine osi utječe gravitacijsko djelovanje Sunca i Mjeseca, a također i zbog korekcije kalendara u prijestupnim godinama.

Sveta Luce i pučka meteorologija

Sveta Luce, ukaži mi sunce! (sv. Lucija 13.12. do reforme kalendara 1582. godine je 13. prosinca bio najkraći dan u godini.) Sveta Luce – trinaest dana do Božića.

Postoji jedna stara metoda koja se koristila za izradu dugoročne vremenske prognoze. Stari običaj praćenja i zapisivanja vremena zvan brojanice ili Lucijin kalendar.

Prati i zapisuj vrijeme brojeći punih 12 dana počevši od Sv. Luce 13. prosinca do Badnjaka 24. prosinca iz sata u sat, svaki dan predstavlja nadolazeći mjesec u godini.

13.12. predstavlja siječanj

14.12. predstavlja veljaču

15.12. predstavlja ožujak

16.12. predstavlja travanj

17.12. predstavlja svibanj

18.12. predstavlja lipanj

19.12. predstavlja srpanj

20.12. predstavlja kolovoz

21.12. predstavlja rujan

22.12. predstavlja listopad

23.12. predstavlja studeni

24.12. predstavlja prosinac

Što možemo očekivati od prosinca 2016. godine

Trenutni izlaz ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) ovako „vidi“ prosinac 2016. godine pred nama. Na mjesečnoj bazi temperature zraka trebale bi biti prosječne. Ne očekujemo značajnije anomalije/odstupanje (hladnije ili toplije) gledajući prosinac 2016. godine u cjelini. Oborina neće manjkati. Očekujemo oborinama bogatiji „aktivniji“ prosinac 2016. godine. Na tjednoj bazi anomalije/odstupanje temperature zraka i oborina.

Od 01. do 08.12. očekujemo temperature zraka osjetno niže u odnosu na klimatološki prosjek uz osjetan manjak oborina. Od 08. do 15.12. očekujemo temperature zraka oko ili neznatno niže u odnosu na klimatološki prosjek uz neznatan manjak oborina. Od 15. do 22.12. očekujemo temperature zraka oko ili neznatno više u odnosu na klimatološki prosjek uz neznatan manjak oborina. Od 22. do 29.12. očekujemo temperature zraka oko ili neznatno niže u odnosu na klimatološki prosjek uz nešto više oborina.

Bijeli Božić?

Još je teško reći što i kako, ali…

Velika je vjerojatnost hladnijeg vremenskog perioda pred sam Božić, koji će se vrlo vjerojatno u kombinaciji s oborinama odraziti na sam Božić. Trenutno imamo dobre izglede na prognostičkom polju po pitanju bjeline. Ipak pričekajmo još malo, do pouzdanijeg izlaza ECMWF-a ali i ostalih izlaznih numeričkih prognostičkih modela. (www.icv.hr; kp)