Ministar Tomislav Tolušić za Poslovni dnevnik: Potaknut ćemo rast proizvodnje i konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava

Svi koji su u sektoru poljoprivrede, proizvodnje i trgovine moraju stalno biti na oprezu i sustavno brinuti o zdravstvenoj ispravnosti svojih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede na čelu s Tomislavom Tolušićem ne misli stati s rigoroznim kontrolama nakon brojnih otkrića salmonele u proizvodima na domaćem tržištu, pa će, uz kontrole uvrštene u godišnji plan, bit će i izvanrednih.

U razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva to sam Tolušić te najavljuje niz mjera kojima, kako kaže, misli uvesti red u sektor koji nadgleda.

Na EU dijalogu s građanima i EU povjerenikom za zdravlje i sigurnost hrane najavili ste mogućnost da naši veterinari idu u kontrole npr. u tvornice u Poljskoj ako iz njih uvozimo meso ili neke druge proizvode. Jeste li ovo već najavili na Vijeću ministara ili o tome tek razmišljate?

– Nisam još bio u prigodi iznijeti tu inicijativu na Vijeću ministara EU, no osobno ne vidim neku veliku zapreku za njezinu provedbu. Znam kakve rigorozne kontrole provode hrvatski proizvođači i vjerujem im ne bi smetao posjet inspekcija iz članica EU. Smatram da na takvu razmjenu nadzora možemo gledati kao na partnerski projekt motiviran zajedničkom skrbi o zdravstvenoj ispravnosti hrane, a time i zaštiti svih građana EU.

Krenuli ste u oštre kontrole sigurnost hrane na tržištu te najavili da ćete pojačati rad inspekcija. Kakvi su rezultati nakon što smo imali ogroman broj objava o salmoneli u mesu. Je li se situacija smirila, a trgovci, kako ste rekli postali pametniji ili i dalje ima spornih proizvoda na tržištu?

– Dok god sam ministar poljoprivrede na vrhu liste prioriteta bit će sustavan i kontinuiran nadzor tržišta kada je riječ o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti hrane ponuđene na tržištu. U proračunu za 2017. udvostručen je novac za rad inspekcija, pokažu li se nedostatnim bit će i povećan. No, moram pohvaliti trgovce, prihvatili su da trebaju provoditi kvalitetniju samokontrolu proizvoda koji se nalaze u njihovim trgovinama.

Je li bilo kritika i pritiska iz EU vezano za akcije strože kontrole i objave imena proizvođača. Prije svega mislim na kritike trgovaca ili EU povjerenika za zdravlje tijekom nedavna posjeta RH?

– Do mene nisu stigle ni kritike ni pritisci. Da i jesu za sve njih imam odgovor. Ministarstvo nastavlja raditi svoj posao kako je i započelo, predaha nema, dovest ćemo u red tržište.

Očekujemo i izmjene pravilnika o mlijeku kojim bi se pooštrile kontrole tako da se vidi ima li patvorina – dodataka mlijeka u prahu, vode i slično? Kada možemo očekivati oštrije kontrole?

– Na pravilniku se radi i čim uskoro stupi na snagu kreću i kontrole. Medu ostalim, bit će propisani i parametri za utvrđivanje rekonstituiranog mlijeka, odnosno je li mlijeko proizvedeno iz mliječnog praha, a pojačana kontrola bit će usmjerena i na utvrđivanje točke ledišta kojom ćemo provjeravati je li možda u mlijeko dodavana voda. Netko, recimo, kupuje mlijeko ciljano zato što na pakiranju piše da sadrži 3,2% mliječne masti, a kontrola pokaže da je zapravo ima tek 2,5%. Iako to mlijeko nije zdravstveno neispravno, radi se o varanju potrošača što je nedopustivo i bit će sankcionirano. Deklaracije moraju odgovarati sadržaju unutar ambalaže.

Mljekarski sektor i dalje ima probleme, kao i cijelo stočarstvo. Efekti mjera EU očito ne daju rezultate. Imate li neka rješenja?

– Proizvodnja mlijeka je od nacionalnog interesa, radimo na modelu kako bi zaustavili negativne trendove. U rekordnoj 2009. otkupljeno je 675.000 tona, u 2016. otkup nam je pao na 490.000. Te brojke zvone na zadnji alarm. Problem je iznimno složen, no daljnje urušavanje ovog sektora moramo zaustaviti. Zasad mogu tek iznijeti da će za krave u proizvodnji mlijeka kroz redovne i interventnu potporu do travnja biti isplaćeno gotovo 187 milijuna kuna.

Krenuli su brojni natječaji za Program ruralnog razvoja. Ipak jako malo novca smo dosad povukli, oko 8,5 posto, a već se kreće u raspravu oko nove ZPP za razdoblje od 2020. nadalje. Jeste li optimist i mislite li da ćemo uspjeti iskoristiti 330 milijuna eura godišnje ili ćemo podbaciti?

– Osobno mi je jako žao što su kod financijski najizdašnije investicijske mjere 4, za koju je u prvom natječaju izdvojeno čak 860 milijuna kuna, izgubljene gotovo dvije godine od objave natječaja do isplata poljoprivrednicima. To se više neće događati, uveli smo jednostavniju proceduru i sektorske natječaje te odredili da od objave poziva do potpisa ugovora s poljoprivrednim gospodarstvima može biti najviše 120 dana. Takvim pristupom namjeravamo u cijelosti iskoristiti 2,4 milijarde eura, koliko nam je raspoloživo u ovom programskom razdoblju, odnosno do kraja 2020.

Što je sa spornim tvrtkama kojima su pali projekti zbog umjetno stvorenih uvjeta, o tome se ništa više ne govori? Jesu li digli tužbe? Hoćemo li na kraju platiti loše programiranje i loše pravilnike iz državnog proračuna?

– Tvrtke za koje je povjerenstvo utvrdilo umjetno stvorene uvjete maknute su s konačne liste i neće dobiti potporu. Je li se neki od vlasnika tih tvrtki odlučio za tužbu – takvu informaciju zasad nemam.

Mladi poljoprivrednici žale se da je definicija mladog poljoprivrednika kod nas nakaradno napravljena, pa netko tko se bavi poljoprivredom duže od 18 mjeseci ne može ući sa svojim projektom za 50.000 eura? Hoćete li to promijeniti?

– Znam za taj problem, no ne bih se složio da je nakaradno postavljen. Mjera 6.1.1. namijenjena je regeneraciji stanovništva u ruralnim područjima, odnosno poticanju mladih ljudi da preuzimaju gospodarstva od vlasnika starije životne dobi. Zajednička poljoprivredna politika EU ima svoja pravila, kod ove mjere o generacijskoj obnovi sve članice imaju obvezu odrediti prag, razdoblje u kojemu se ta smjena mora realizirati. Kada je kreiran program ruralnog razvoja, podsjetit ću, bilo je to u mandatu sada već pretprošle Vlade RH, određen je prag od 18 mjeseci dok pojedine članice EU imaju 6 ili 12 mjeseci. Da smo stavili 24 mjeseca opet bi bilo onih koji se ne uklapaju, a time i nezadovoljstva.

A kako potaknuti mlade da se bave poljoprivredom?

– Kada je riječ o mladoj generaciji, zapravo tu i nismo tako loši. Zar ne znate, tu smo zapravo bolji od prosjeka na razini EU, tamo je mladih 7 posto dok se Hrvatska može pohvaliti s udjelom od 10 posto. Vjerujem da će mladih u poljoprivredi biti još više, to potvrđuje i njihov veliki interes za povlačenje sredstava kroz program ruralnog razvoja.

Sve više je novih OPG-ova no, umjetno se stvaraju uvjeti tako da se gospodarstva cijepaju s ciljem povlačenja novca, a pitanje je hoće li to imati efekt na proizvodnju, zapošljavanje i dr?

– Umjetno stvaranje uvjeta cijepanjem OPG-a uskoro odlazi u povijest. U paketu novih zakona na kojima se užurbano radi u Ministarstvu nalazi se i zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Njegovo usvajanje planirano je u drugom kvartalu ove godine.

Nedavno ste bili na Hrvatskom doručku, jeli ste domaće proizvode. Hrvatska oko 45 posto svojih potreba za hranom uvozi, znači li to da imamo hrane za doručak i nešto manje od pola ručka, a ostatak uvozimo?

– Nažalost vaša je ocjena točna, uvoz hrane je golem. Pripremamo modele i mjere, od jednostavnijih i praksi primjerenijih normativnih akata preko zemljišne politike do efikasnije provedbe ruralnog programa, kako bi potaknuli i rast proizvodnje i konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava. Potencijali su veliki, učinit ćemo sve da proizvodnja hrane doista postane strateška djelatnost u punom smislu te riječi.

Prema nekim izvorima iz EU, nova ZPP bi mogla ići u smjeru daljnjeg smanjenja iznosa za izravne potpore i usmjeravanja na mjere ruralnog razvoja i ekološke mjere. Mislite li da je to dobro za našu nerazvijenu poljoprivredu?

– Ima takvih razmišljanja od nekih članica, no na njih ipak ne treba gledati kao na crni scenarij. Niz mjera koje mislimo provesti, kako kroz zakonodavni okvir tako i maksimalno povlačenje sredstava iz ruralnog fonda za nova ulaganja tijekom iduće 3-4 godine, vjerujem, okrenut ćemo novu, uspješniju stranicu u razvoju hrvatske poljoprivrede.

Prošla je godina bila rekordna po gotovo svim proizvodnjama što to moramo zahvaliti dobroj klimatskoj godini, ali i činjenici da su cijene sjemena, gnojiva i slično malo pale pa se više ulagalo u proizvodnju. Očekujete li da bi na kraju vašeg mandata proizvodnja mogla biti veća?

– Tim koji sam okupio i ja osobno nećemo se štedjeti, pružit ćemo maksimalno moguću logistiku poljoprivrednim gospodarstvima. Naš zajednički cilj je ne samo veći prinosi u proizvodnji nego i bolja konkurentnost.

Ankete pokazuju da ste jedan od najpopularnijih ministara. Godi li vam to ili mislite da je to rezultat vaše odlučnosti da promijenite stvari u poljoprivredi?

– Iskreno ću reći, kada sam prihvatio poziv premijera Andreja Plenkovića da preuzmem mandat ministra poljoprivrede, nisam očekivao toliki nered i probleme. Ono što sam u bivšoj hrvatskoj Vladi zatekao kao ministar regionalnog razvoja neusporedivo je s problematikom koja me dočekala u ovom mandatu u Ministarstvu poljoprivrede. No, promjene su već pokrenute i bit će ih još. Po naravi sam optimist i to ostajem i dalje. A što se tiče odlučnosti, na sreću, nje mi ne manjka. (www.poslovni.hr,