Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: pomaci u poljoprivredi i gospodarstvu, nužna bolja prometna povezanost

U virovitičkom Panonskom drvnom centru kompetencija održana je 4. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na temu gospodarstva i poljoprivrede. Sjednica je održana u okviru 23. Viroexpa, međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede koji se do nedjelje održava u Virovitici, a na kojem sudjeluje oko 800 izlagača iz čak 29 zemalja. Na sjednici, uz premijera Andreja Plenkovića sudjelovali su župani pet slavonskih županija, a među njima i domaćin, virovitičko-podravski župan Igor Andrović sa suradnicima. Na sjednici su sudjelovali i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te saborski zastupnici Josip Đakić, Vesna Bedeković i Ana-Marija Petin.  Sjednici su uz saborske zastupnike 4. i 5. izborne jedinice nazočili i predstavnici Ureda predsjednice, lokalne samouprave, sveučilišta i razvojnih agencija. Peta sjednica Savjeta bit će održana u Vukovaru.

ŽUPANIJSKI POTENCIJALI

U pozdravnom govoru župan Igor Andrović naglasio je najvažnije projekte i investicije koje su obilježile županijsko gospodarstvo i poduzetništvo, obrazovanje, industriju te poljoprivredu. – Mogu izraziti zadovoljstvo što se ova sjednica održala u Virovitici i to u okviru sajma Viroexpo. Na području Virovitičko-podravske županije imamo trenutno 152 projekta u provedbi, ukupne vrijednosti 650 milijuna kuna. Samo od posljednje sjednice Savjeta do danas ugovoreno je 25 novih projekata, vrijednih 19 milijuna kuna, a za sredstva iz europskih fondova prijavljena su nova 32 projekta –rekao je I. Andrović. Objasnio je kako je na županijskom području važna investicija izgradnja tri nova Poduzetnička inkubatora – u Slatini, Orahovici i Pitomači, a koji će uz virovitički tvoriti mrežu inkubatora i dati vjetar u leđa poduzetnicima i mladima te ih potaknuti da ostanu i rade u Virovitici. Na području poljoprivrede, naglasio je, županija ima dva velika projekta – izgradnja dva sustava navodnjavanja na oko 1000 hektara površine. Projekti su vrijedni 50 milijuna kuna i financirani sredstvima Europske unije.

Gradonačelnik Ivica Kirin naglasio je kako je virovitička sredina otvorena za gospodarstvo, poljoprivredu i poduzetnike. – Investitorima omogućujemo građevinsko zemljište već za jednu kunu, oslobađamo iz komunalnog doprinosa i potičemo ulaganja. Virovitica ima i jednu od najvećih poduzetničkih zona, Megazonu, u ovom dijelu Europe i to je prilika za jače i razvijenije gospodarstvo na našem području – rekao je I. Kirin.

Na 4. sjednici Savjeta zaključeno je kako pet slavonskih županija bilježi pomake u gospodarstvu i investicijama, te imaju veliki potencijal za gospodarski razvoj te osiguranu političku podršku. Od posljednje sjednice, koja je u studenom održana u Slavonskom Brodu,  u pet slavonskih županija dodijeljeno je 1810 potpora na području poduzetništva, s korisnicima je potpisano 127 ugovora za projekte vrijedne 261,5 milijuna kuna, s potporom od 97 milijuna kuna.

POTPORA NOVIM ZAKONIMA

– Usvojili smo danas nekoliko važnih zaključaka, među kojima su jačanje fiskalnih kapaciteta lokalne i područne samouprave te izrada  Razvojnog sporazuma kojem je cilj usuglasiti prioritete razvoja državne i županijske razine i odrediti strateške projekte. Ujedno, Savjet daje podršku Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u suradnji sa Svjetskom bankom, podržava poticanje konkurentnosti i potpore poduzetnicima – rekao  je premijer Andrej Plenković.

Na sjednici je iskazana potpora svih zakonskim promjenama na području gospodarstva i poljoprivrede. Govoreći o zakonodavnom okviru, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je da je u proteklih godinu dana donesen niz izmjena i propisa na korist poljoprivrednicima i svima koji od poljoprivrede žive. Izdvojio je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, Mliječni paket, Zakon o poljoprivrednom zemljištu de dva koja su još u proceduri – Zakon o OPG-u i Zakon o šumama.

-Mislim da možemo biti zadovoljni ovim zakonskim izmjenama koje rješavaju i koje će riješiti probleme u sektoru poljoprivrede. Lani smo iz programa ruralnog razvoja raspisali natječaje vrijedne oko 500 milijuna eura za razvoj i ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju, a tako će biti i ove godine. Raduje me što mogu najaviti, povoljne zajmove, kredite i garancije našim poljoprivrednicima s kamatnom stopom od 0,5 do 1,5 posto. Ujedno, krenut će i kreditne linije u sektoru stočarstva za mikro i male kredite s kamatnom stopom od 0,1 posto. U sektoru poljoprivrede takvih kredita do sada nije bilo – istaknuo je T. Tolušić.

Rekao je kako se kroz novi Zakon o šumama koji uskoro ulazi u saborsku proceduru osniva Fond za razvoj drvne industrije. U tom Fondu je oko 80 milijuna kuna koje će godišnje, rekao je T. Tolušić, drvoprerađivači moći koristiti kao pomoć ulaganjima u modernizaciji ili obnovi svojih proizvodnih pogona. U okviru Mjere za komunalnu infrastrukturu, naglasio je, očekuje se potpis 110 novih ugovora, od kojih se 54 odnosi na izgradnju novih dječjih vrtića na razini cijele Hrvatske, rekao je T. Tolušić.

PROMETNA PROBLEMATIKA

Na sjednici je prometna (ne) povezanost istaknuta kao jedan od gorućih problema s kojima se nosi pet slavonskih županija, uz demografske probleme i nezaposlenost. Istaknuli su je saborski zastupnici i predstavnici županija.  – Rak rana naših županija je brza cesta Vrbovec – Bjelovar – Virovitica. U nedavnom razgovoru s Hrvatskim cestama rečeno je da će dokumentacija biti spremna tek za dvije godine. Kako je to moguće, pitao sam svoje sugovornike već tada, a sada i Vas molim da se cijeli projekt ubrza te da se u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture i Hrvatskim cestama iznađe mogućnost bržeg planiranja i projektiranja tog pravca kako bi on što prije bio završen i pomogao cijeloj Slavoniji – apelirao je saborski zastupnik Josip Đakić.

Upozorio je kako je samo za dosadašnju dokumentaciju bilo potrebno čekati tri godine te da je alarmantno ako je za novu dokumentaciju, u kojoj je i glavni projekt, potrebno čekati još dvije. Rekao je i kako smatra da potencijal hrvatskog gospodarstva leži u eksploataciji mineralnih sirovina, pijeska i šljunka na hrvatskim rijekama, kako bi se smanjio uvoz ove sirovine. (www.icv.hr, mlo, foto: Kristijan T.)