EU uvodi elektronički pečat i spašava milijune tvrtkama

Iako se u Hrvatskoj trenutačno na dva kolosijeka traže rješenja za problem dodatne birokratizacije računa, gdje se od početka godine prisiljava tvrtke da printaju, ručno potpisuju i pečate račune koje su primili e-mailom te ih se traži da izmisle novo radno mjesto “likvidatora računa” i time plate dodatan, birokratski trošak, čini se da će taj problem 1. srpnja riješiti Europska unija. Tada, naime, na snagu stupa “eIdas Uredba EU o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu”.

Njome će hrvatske i druge tvrtke u Uniji dobiti mogućnost stavljanja elektroničkog pečata na sve svoje dokumente koje imaju na računalima, poput ponuda, ugovora, pravilnika, ali i ulaznih računa. Svi takvi e-dokumenti time automatski postaju pravno valjani na cijelom teritoriju Unije pa tako i Hrvatskoj. “Elektroničkom pečatu se kao dokazu u sudskim postupcima ne smije uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što je on u elektroničkom obliku ili zbog toga što ne ispunjava sve zahtjeve za kvalificirani elektronički pečat”, piše u eIdas Uredbi. Usto, kako neslužbeno doznajemo, paralelno ministar gospodarstva Tomislav Panenić pokušava kroz razgovor s ministrom financija Zdravkom Marićem pronaći još jedno rješenje za “likvidatore računa”.

Trudi se ishoditi novu izmjenu Zakona o računovodstvu kojom bi se poništile odredbe tog zakona koje su stupile na snagu početkom ove godine. No, iz izvora bliskih Vladi doznajemo da je ta inicijativa zasad u početnoj fazi. Prva je na problem likvidacije ulaznih računa sredinom veljače ukazala Udruga nezavisnih hrvatskih izvoznika softvera CISEx. Ona je procijenila da će samo hrvatske IT tvrtke ta nova birokratska obveza godišnje stajati šest milijuna kuna. “Procjenjujemo da se u jednoj prosječnoj IT tvrtki koja ima 30 zaposlenika i oko sto ulaznih računa mjesečno na taj posao potroši 500 minuta, odnosno 8 sati”, navodi CISEx. Koliki je pak trošak likvidacije računa na razini cijelog gospodarstva teško je procijeniti. Matija Matečić, osnivač servisa za izdavanje računa Solo, kaže da se očito prilikom izmjena Zakona o računovodstvu mislilo mahom o velikim poslovnim sustavima.

“To su, izgleda, oni gdje po desetak i više ljudi piše i prima račune, pa im treba kontrolor, ali mikro, mali i srednji poduzetnici nemaju takvih problema, jer kod njih takve poslove u pravilu obavlja direktor”, kaže Matečić. Država je pak, prije nego što je EU nametnula elektronički pečat, osmislila i alternativu – propisala je format e-računa koji priznaje Porezna uprava. Amera Zulić Vrabec iz HUP ICT-a kaže da od 1. ožujka ministarstva moraju primati e-račune, odnosno ne mogu ih odbijati. “Jednako kao što je APIS IT postao središnja točka u fiskalizaciji, tako je za pitanje e-računa u državi središnja točka Fina, koja zaprima i dalje prosljeđuje e-račune prema ministarstvima”, pojašnjava Zulić Vrabec.

Dodaje da je sustav zaživio i u gospodarstvu u Agrokoru i Ini. Kako neslužbeno doznajemo, e-račune za Agrokor obrađuje mStart. Njihova razmjena definirana je ugovorom i točno definiranim formatom e-računa, a pohranjuju se na specijalne poslužitelje s obzirom na to da se računi moraju arhivirati određeni broj godina. “U Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, nije posebno propisano da se takve arhive moraju certificirati, već svatko radi svoje rješenje”, kaže Zulić Vrabec. Mladen Amidžić, predsjednik Uprave Trilixa, objašnjava pak da se time rješava pitanje arhive računa, ali ne i ostalih dokumenata. Ističa da ne postoji razlog zašto bi tvrtka koja ima ERP koristila papir. “Dobra reforma bi bila kada bi država napokon omogućila korištenje elektroničkog pečata i kad bi se odlučila koji model nadzora nad digitalnim arhivama želi”, zaključuje Amidžić, koji navodi da u Sloveniji državna agencija certificira digitalne arhive te je na taj način otvorila cijelu jednu novu poslovnu nišu.

Sve bi dokumente u oblak

Ministarstvo uprave za e-pečat
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kaže da potpuno podržava eIdas Uredbu. “Ministarstvo uprave u potpunosti podržava korištenje elektroničkog potpisa i pečata te u tom smislu surađuje s Ministarstvom gospodarstva na pripremi uključivanja eIdas Uredbe EU o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu”, kaže Jurlina Alibegović. Dodaje da zato rade na tome da se svi dokumenti na kojima radi Ministarstvo mogu koristiti u oblaku te da podržavaju elektronički potpis i elektronički pečat. “Time želimo osigurati da se dokumenti ne moraju printati”, zaključuje Jurlina Alibegović.

(www.poslovni.hr)