Visoki troškovi ulaganja, nesređeno tržište, niske prodajne cijene i prevelik uvoz voća koje se u dovoljnim količinama može proizvesti i u Hrvatskoj problem je koji muči hrvatske voćare već duži niz godina, ali svake godine je sve teže.
To i puno više moglo se, između ostalog, čuti na sastanku županijske Udruge voćara koji je održan u društvenom domu u Vukosavljevici.
Naime, iako su naši voćari imali vrlo nepovoljan početak kalendarske godine praćen lošim vremenskim uvjetima, mrazom i ledenim vjetrom, koji je, ovisno o voćaru, smanjio ovogodišnje prinose pojedinih vrsta voća od 30 do čak 100 posto, voćari to i ne smatraju najvećim zlom koje im se moglo dogoditi. Najveća “noćna mora”, naglašavaju voćari i povrtlari, i dalje im je prekomjerni uvoz koji je, barem što se voća tiče, ove godine premašio i prošlogodišnju brojku. Na Hrvatskoj razini samo se u prva tri mjeseca ove godine uvezlo voća u vrijednosti od 56,3 milijuna eura, odnosno čak 9 milijuna eura više nego prošle godine.
BEZ RAZLOGA ZA OPTIMIZAM
– Voćari to značajno osjete, a bojim se da će se taj negativan trend nastaviti i dalje – naglasio je predsjednik Udruge voćara Davor Krznarić.
Rekao je kako voćari nemaju razloga za optimizam.
– S gorčinom gledamo kako se s nama manipulira. Otkupljivači nam savjetuju da voće prodajemo po akcijskim cijenama, a uvozno voće na policama trgovačkih centara čvrsto drži svoju cijenu, koja je čak dvostruko veća od one koju bismo mi dobili akcijskom prodajom. Ne moram pritom niti napominjati kakva je kvaliteta našeg voća i kako se osjećamo kada nam kažu da kilogram jabuka prodajemo za 5 kuna, a uvozna iste takve vrste je dvostruko skuplja. Konkretno, sorta jabuka zlatni delišes ponegdje premašuje i 10 kuna za kilogram – napomenuo je Davor Krznarić.
S druge strane, kaže, Virovitičko-podravska županija pokazala je veliko zanimanje za probleme voćara i poljoprivrednika te im ponudila podršku.
– Jedina utjeha nam je razumijevanje Virovitičko-podravske županije i nadležnih institucija za naše probleme, jer imamo naknade od šteta, naknada zbog virusa Covid-19, ali i vrlo značajnih potpora za poticanje razvoja poljoprivrede na području županije u ovoj godini. Javni poziv je otvoren do 1. prosinca ove godine. To je i više nego opravdana odluka, jer su nekim našim voćarima štete od mraza tijekom svibnja ove godine iznosile do 100 posto – napomenuo je Krznarić.
ČINE SVE ŠTO MOGU
Jedan od njih je i Zdravko Pokupić iz Vukosavljevice, član udruge, kojemu su mraz i hladni vjetar “obrali” trešnju do zadnje peteljke.
– Radi se o kvalitetnoj sorti trešnje koja je završavala uglavnom na hrvatskom tržištu, a s obzirom na to da smo i ove godine puno uložili u njenu kvantitetu i kvalitetu, od nje smo očekivali dobit od najmanje 100.000 kuna. Nakon mraza, dobit je postala gubitak. To ćemo preboljeti, no što ako se to ponovi u budućnosti? – pita se Zdravko Pokupić, koji kaže da su sami učinili sve što se može da spase voćku, od pravilne prihrane, navodnjavanja i svih drugih predradnji.
No nikako nisu mogli utjecati na temperature koje su se u svibnju u jutarnjim satima spuštale i do minus 10 Celzijevih stupnjeva.
– Ne želim umanjivati vrijednost ratarstva, ali ratari mogu kalkulirati. Ako im je slaba određena kultura, mogu je promijeniti na istom zemljištu. Za voćnjak je to nemoguće. Da ne govorim koliko je bilo potrebno truda da bi se uopće došlo do uroda. Godišnja ulaganja u voćnjak su najmanje 50 tisuća kuna, uz stalnu brigu – istaknuo je voćar Zdravko Pokupić, složivši se sa svojim kolegama da je nerazumni uvoz i dalje problem broj jedan domaćim proizvođačima.
Voćari zato planiraju izvještajnu skupštinu u srpnju kako bi zbrojili štetu, usuglasili mišljenja i napisali dopis o svojim težnjama te ga uputili Ministarstvu poljoprivrede u nadi da će se doći do kvalitetnog rješenja za probleme u ovoj proizvodnji.
(www.icv.hr, bs)