U sklopu projekta Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova, a u Osijeku je danas (30. rujna) na rasporedu bio panel o mladima i budućnosti IT industrije.
Ocijenivši kako Osijek ima što za reći o IT industriji, osječki gradonačelnik Ivan Radić iskazao je zadovoljstvo što se konferencija održava upravo u Osijeku.
– Osijek je već u velikoj mjeri brendiran kao IT grad. Prepoznali smo važnost IT-a i na koji način možemo biti partner IT zajednici. Spomenut ću zato IT park, strateški projekt Urbane aglomeracije Osijek, gdje je popunjeno šest od devet parcela, a trenutačno s jednom zagrebačkom IT tvrtkom vodimo razgovore i za sedmu parcelu – rekao je Radić dodajući kako Grad gradi i centralnu zgradu za najam onim tvrtkama koje nisu u mogućnosti izgraditi vlastiti objekt.
Govoreći o EU fondovima, gradonačelnik Radić podsjetio je kako se u Osijeku provode velike kapitalne investicije koje se najvećim dijelom financiraju upravo iz tih fondova.
– To su projekti koji mijenjaju izgled grada, vrijedni više od 1,2 milijarde kuna, a u idućem financijskom razdoblju, od 2021. do 2027., planiramo provoditi projekte koji premašuju vrijednost od 2 milijarde kuna. Cilj nam je maksimalno rasteretiti gradski proračun, a sinergija s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU velika nam je pomoć u realizaciji projekata poput energetske obnove dječjih vrtića, dovršetka IT parka i brojnih drugih. Grad Osijek kroz EU fondove ne treba brinuti o svojoj budućnosti i bit će prava metropola Slavonije i Baranje – istaknuo je gradonačelnik Radić.
U današnjoj raspravi sudjelovali su i zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, putem videoveze zastupnica Sunčana Glavak, profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku Robert Cupec, inženjerka računarstva sa Sveučilišta u Osijeku Valentina Gotal te predstavnik Osijek Software Cityja Ivan Ostheimer.
Zastupnica Sunčana Glavak je istaknula kako digitalizacija ima ključnu ulogu u svim europskim politikama.
-Cilj je da do 2030. godine barem 80 posto ljudi u EU-u ima osnovne digitalne vještine – rekla je Glavak te zaključila da Europa novoj generaciji daje golemu priliku.
Glavak je govorila i o promjenama koje je već sada donijela digitalizacija te izdvojila nove mogućnosti u području komunikacije što je posebno dobro došlo u prevladavanju raznih izazova nametnutih u vrijeme pandemije. No, upozorila je i na “poplavu” dezinformacija te istaknula kako je jako važno raditi na “razvijanju medijske pismenosti u digitalnom svijetu te kritičkom razmišljanju.”
Ured EP-a planira konferencije održati još u Zadru (budućnost Mediterana), Splitu (budućnost rada, digitalni nomadi), Slavonskom Brodu (tech budućnost zelene poljoprivrede), Varaždinu (poduzetništvo), Zagrebu (javno zdravlje) i Čakovcu (budućnost medija u društvu).
Konferencija o budućnosti Europe paneuropski je demokratski projekt tijekom kojeg građani prvi put imaju priliku odlučivati u kojem smjeru i kako bi se EU trebala razvijati. Konferencija se sastoji od niza javnih rasprava koje pružaju platformu za iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće politike EU, a prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga koji će se objaviti na višejezičnoj platformi Konferencije.
(www.icv.hr, tj)